by - Škola: Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb, Trg maršala Tita 11
- Učenica: Bernarda Cesar, 3b
- Nastavnik-mentor: Mirjana Škarica – Ivanović, prof.
- Mentor: Doc. dr. Borna Fürst – Bjeliš, Geografski odsjek PMF
- Godina: 2001.
….
UVOD
Poznato je da čovjek sada na prijelomu tisućljeća sve više počinje razmišljati o svom odnosu i postupcima prema prirodi. Svakodnevno smo svjedoci katastrofa koje se događaju kao posljedice neprimjerenog i nekontroliranog djelovanja. Stoga je potrebno snimiti stanje ekološke svijesti čovjeka te utjecati na svakog pojedinca koji je važan za vraćanje pravilnog odnosa prema prirodi i zdravijeg i odgovornijeg načina života na našoj planeti Zemlji.
Ovaj je mini – projekt napisan i kao prijedlog i pomoć eko – mladeži da ga i sama provede.
*Važne napomene za izbor teme
Ovaj je mini – projekt namijenjen istraživanju na području mjesta ili gradskog naselja. Predlaže se područje s oko dvije do tri tisuće stanovnika. Može se služiti planom naselja ili mjesta, hidrološkim, geološkim, vegetacijskim kao i ostalim izvorima podataka koji imaju važnosti. Vrijeme provođenja projekta može biti u bilo kojem godišnjem dobu
CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj istraživanja je utvrđivanje stanja, te promjena loših stavova i ekološke svijesti mještana. Cilj je također utvrditi potrošnju vode u domaćinstvima, stanje i eventualan stupanj onečišćenja voda, te snimiti stanje šuma.
METODE ISTRAŽIVANJA
Osnovna metoda istraživanja je anketa kojom se želi utvrditi stanje ekološke svijesti u sadašnjem trenutku i prije tridesetak godina. Anketa sadrži 15 pitanja s nekoliko ponuđenih odgovora. Anketom je obuhvaćeno stanovništvo svih triju dobnih skupina na tri istraživačka područja: Laz Bistrički, Marija Bistrica i Globočec.
ANKETA EKO-PROGRAMA………………………………………………………………… Tab. 1. Rezultati anketnog istraživanja
1. Smatrate li se ljubiteljem prirode?
2. Kako ocjenjujete vlastitu ekološku osviještenost?
3. Ponašate li se ekološki odgovorno?
4. Činite li nešto za dobrobit okoliša u svojemu mjestu?
5. Pokrećete li akcije zaštite okoliša u svojemu mjestu ili sudjelujete u njima?
6. Odlažete li otpad u potok, šumu ili u neposrednoj blizini kuće?
7. Smatrate li da je vaša potrošnja vode veća, manja ili jednaka standardnoj?
8. Teče li voda nepotrebno iz slavine dok se brijete ili perete zube?
9. Koristite li platnenu ili eko vrećicu za nošenje namirnica iz trgovine ili kupujete novu?
10. Koristite li reciklirane proizvode ?
11. Izdvajate li otpad?
12. Odlažete li otpad na mjestu i u vrijeme organiziranog odvoza?
13. Koju vrstu prijevoza koristite (osobni automobil, motor, bicikl, pješice)?
14. Biste li se željeli ekološki educirati?
…..
….
…..
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Provodeći anketu ekološkog programa o stanju ekološke svijesti u mojem mjestu saznala sam zanimljive podatke o tome kako ljudi brinu o svome mjestu i gdje se nalaze na dugoj listi onih koji prema svojem prirodnom okruženju imaju visok stupanj brižnost, ali i vlastitog djelotvornog doprinosa. Postoje razlike između dobnih skupina i između samih istraživačkih područja. Upravo sam tu razliku željela prikazati kako bi se uočila promjenjiva ekološka svijest
LAZ BISTRIČKI. To je područje koje obuhvaća 1 km2 s oko 2000 stanovnika. To je bregovit kraj s mnoštvom mogućnosti za gospodarski razvoj; napredak seoskih gospodarstava, zimski i ljetni turizam (mnogo snijega tijekom zime), planinarstvo.
MARIJA BISTRICA. Ova cjelina zauzima površinu od 1 km2 s oko 2500 stanovnika. Smješteno je na nadmorskoj visini od 170-200 m, okruženo zelenim brežuljcima, na kojima se prostire i Laz.
GLOBOČEC. Područje koje se nastavlja na lanac bregova. Obuhvaća površinu od oko 2 km2, s oko 1000 stanovnika. To je područje oranica i plastenika cvijeća i povrća.
1. AKCIJE I BRIGA ZA DOBROBIT OKOLIŠA
………..Akcije zaštite okoliša………………..Sudjelovanje u akcijama zaštite okoliša
Iako ukupno tek jedna trećina stanovništva ovog područja sudjeluje u akcijama
zaštite i brine o dobrobiti okoliša, razlike među područjima su izrazite.
………………………………..Briga za zaštitu okoliša
Marija Bistrica se izdvaja kao daleko najaktivnije i ekološki najsvjesnije područje.
Prema rezultatima ankete, 60% njezina stanovništva sudjeluje u akcijama zaštite
okoliša, a 83,3% brine o dobrobiti.
2. ZBRINJAVANJE OTPADA
………………………………….Odvajanje otpada
Nedovoljna opremljenost odgovarajućim kontejnerima pokazala se i u provedenoj
anketi kroz vrlo mali udio stanovništva koje odvaja otpad. U Lazu Bistričkom tek
10% stanovništva.
…………………..Sudjelovanje u organiziranom odvoženju otpada
Međutim, nasuprot tome, najveći dio stanovništva sudjeluje u organiziranom
odvozu otpada. i ovdje se izdvaja Marija Bistrica, gdje u tome sudjeluje
cjelokupno stanovništvo (100%).
3. POTROŠNJA VODE
………Korištenje vode
Anketa je pokazala velike razlike u korištenju vode između pojedinih područja. Sveukupno, najveća je potrošnja vode u kupaonici, a najmanja u kuhinji. Međutim, ovdje se ponovno izdvaja Marija Bistrica u odnosu na Laz Bistrički i Globočec. Naime, u Mariji Bistrici više od 93% ukupne potrošnje vode odnosi se na kupaonicu, a vrlo mali udjel na kuhinju i dvorište. Naprotiv, u Lazu Bistričkom i u Globočecu ti su omjeri sasvim drugačiji. Potrošnja vode u kupaonici je upola manja (40-50%), dok je ovdje udjel potrošnje u dvorištu gotovo isti (skoro 40%).
………Laz Bistrički……………………..Marija Bistrica……………………Globočec
4. PRIJEVOZ
……..Vrste prijevoza
Kao najčešća vrsta prijevoza stanovništva pokazao se osobni automobil, a odmah iza njega dosta veliki udio stanovništva se izjasnio da ide pješice. Najveći postotak korištenja automobila je u Mariji Bistrici što je sasvim u skladu s ostalim dosadašnjim rezultatima, te ukazuje na urbanizirani karakter Marije Bistrice. Korištenje različitih prijevoznih sredstava po dobnim skupinama pokazuje da je korištenje automobila najčešće, jasno, u II. i III. skupini , a najmanje u I. dobnoj skupini.
……..Laz Bistrički……………………..Marija Bistrica……………………Globočec
….
ZAKLJUČAK
Rezultati istraživanja i ankete provedene u tri istraživačka područja, pokazali su da se Marija Bistrica ističe u odnosu na ostala dva područja (Laz Bistrički i Globočec) po opremljenosti i osviještenosti stanovništva, te su ukazali na njezin urbanizirani karakter i način života. Laz Bistrički i Globočec su tipična seoska i poljoprivredna naselja, gdje je u mnogim slučajevima opremljenost i infrastruktura manjkava, a educiranost i ekološka svijest stanovništva niža. Stoga ovdje nažalost nalazimo ružne slike otpada u potocima, šumama i iza kuća.
Ipak, potencijal ovog područja još je velik kroz zimski i ljetni seoski turizam , planinarstvo, ekološku poljoprivredu i gospodarstvo, uz već poznati hodočasnički turizam.
TEMELJNA LITERATURA
Dubljević, B., 1993. “Voda – dragocjeni dar prirode”. Geografski horizont, god. XXXIX, 2, str.29-32. Zagreb.
Fürst, B., 1989. “Ekološki konflikt čovjeka i vode”. Geografski horizont, god. XXXVI, 1-4, str.20-24. Zagreb.
Justić, D., 1990. “Otpaci za budućnost”. Ekološki glasnik, god. I, 5-6, Zagreb.
Kuduz, M., 1997. “Otpad kao ekološki problem grada”. Geografski horizont, god. XL, 1, str.47-58. Zagreb.
Matas, M., Simončić, V., Šobot, S., 1989. “Zaštita okoline danas za sutra”. Školska knjiga. Zagreb.
Pavić, R., 1990. “Sukob ekologije i ekonomije”. Geografski horizont, god. XXXVII, 2, str.19-22. Zagreb.
Šiljković, Ž., 1996. “Uklanjanje industrijskog otpada na javnim gradskim deponijima Središnje Hrvatske”. Zbornik radova I. Hrvatskog geografskog kongresa, str.408-423. Zagreb.
Žorž, P., 1979. “Sve o životnoj sredini”. BIGZ. Beograd.