27. travnja 2024.

Funkcionalno-prostorna struktura grada Zagreba

Škola: V. Gimnazija, Zagreb, Klaićeva 1
Učenici: 2.b. razred: Vančo Balen, Vedran Horvatić, Trpimir Ivšić, Dora Jakšić, Dario Kurnik, Siniša Miličić (voditelj), Ivana Semanić, Goran Vujisić, Ivan Zalar
Nastavnik – mentor: Mirjana Škarica – Ivanović, prof.
Mentor:

Uvod

Funkcionalno – prostorna struktura grada posljedica je izgradnje objekata i prilagođavanja prostora ljudskim potrebama. Tako su nastale različite funkcionalne zone, kao što su: stambene, industrijske, poslovne, rekreacijske. Odnosi zona su različiti, a najzastupljenije su stambene.

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja je odrediti funkcionalno – prostornu strukturu grada Zagreba. Utvrditi postojanje različitih zona iskorištavanja zemljišta i odrediti udjel pojedinih zona u ukupnoj površini grada. Analizirati prostorni razmještaj pojedinih zona, te utvrditi međuzavisnost geografskih elementa, faktora i lokacije određenih zona.

Metode istraživanja

Na temelju terenskih izlazaka i kartiranja izraditi tematsku kartu na kojoj će različitim bojama biti prikazane različite zone iskorištavanja gradskog zemljišta. Podlogu za kartiranje izraditi na temelju postojećeg plana grada generalizacijom sadržaja plana grada (ulica, trgova, parcela). Dobiveni rezultati bit će uspoređeni sa Generalnim Urbanističkim Planom iz 1970. za 2000.

Izvođenje

3.1. Kartiranje

3.1.1. Sadržaj karata
a) Rezidencijalne zone; b) Komercijalne zone; c) Laka industrija; d) Teška industrija; e) Zelene površine; f) Sportsko – rekreacijske zone; g) Edukacijsko- muzejsko – galerijski prostori; h) Zgrade uprave, MUP-a i pošte; i) Sakralno – religijski objekti; j) neizgrađeno zemljište.

3.1.2. Način kartiranja
Informacije o nekom području bit će sakupljane tijekom terenskih izlazaka. Utvrdit će se funkcija i pomoću GPS-a, barem približna, površina bloka. Rezultati će tada biti uneseni na kartu.

3.1.3. Raspored kartiranja
Kartiranje grada bit će obavljeno dijeljenjem teritorija grada na više jedinica, koje će otprilike odgovarati starom rasporedu općina. Redoslijed obilaženja bit će naknadno određen.

3.2. Obrađivanje
3.2.1. Računanje odnosa površina
Iz prikupljenih podataka izračunat će se odnos površina, za svaku jedinicu posebno, te za cijeli grad.
3.2.2. Usporedba s GUP-om iz 1970. za 2000.

3.3. Obrazloženje

Zaključci

Literatura

Fürst – Bjeliš, B. (1996.): Zagreb – periodizacija razvoja gradske aglomeracije, Geografski glasnik 58, Zagreb.
Marinović – Uzelac, A. (1986.): Naselja, gradovi i prostori, Tehnička knjiga, Zagreb.
Timet, T. (1961.): Stambena izgradnja Zagreba do 1954. godine, Ekonomsko – historijska analiza, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, knj. 10, JAZU, Zagreb.
Vresk, M. (1996.): Funkcionalna struktura i funkcionalna klasifikacija gradova Hrvatske, Geografski glasnik 58, Zagreb.
Zagreb na geodetsko – katastarskim zemljovidima i u zemljišnim knjigama, Zagreb, 1994.
Žuljić, S. (1983.): Prostorno planiranje i prostorna istraživanja, Ekonomski institut, Zagreb.

Skip to content