O čemu se radi ?
Da, to je prvo i osnovno pitanje. Radi se o jednom projektu koji se zove e-škola mladih znanstvenika. Ovaj projekt je pokrenut početkom 1997. godine s osnovnim ciljem približavanja znanstvene djelatnosti mladim ljudima, posebice učenicima i studentima. U izvođenju projekta sudjeluju aktivni znanstvenici i nastavnici sveučilišta, javnih ustanova i iz gospodarstva, nastavnici iz osnovnih i srednjih škola te učenici.
Tko je pokrenuo projekt ?
Projekt e-škole mladih znanstvenika je pokrenut u sklopu Hrvatskog prirodoslovnog društva. U to su renomirano društvo, među ostalim, udružena i pojedina strukovna društva koji su nositelji projekta na razini svojih struka. Za geografiju se o projektu brine Hrvatsko geografsko društvo, odnosno njegova Sekcija za e-škole mladih znanstvenika.
Cilj projekta
Unapređenje nastave prirodoslovlja, pa tako i geografije. Prepoznavanje nadarenih učenika i njihovo usmjeravanje u znanost. Školovanje i odgoj mladih znanstvenika kao pretpostavka našeg budućeg razvoja i boljitka naše zemlje.
Kako se ostvaruje projekt ?
Ponuda trojne komunikacije učenik – nastavnik – znanstvenik pri kojoj svaki član može izravno komunicirati s ostala dva. Ponuda ideja, literature, problema iz područja znanosti. Ponuda i prihvaćanje znanstvenih mini-projekata u sklopu kojih nadareni razvijaju smisao za znanstveni rad.
Znanstveni mini-projekti u geografiji
Kako odabrati znanstveni mini-projekt? Kao prvo, znanstveni mini-projekt je vremenski ograničen projekt s metodološkim ciljem. Praksa u znanstvenoj metodi je glavni cilj, a ne rezultati. Naravno, rezultati mogu biti značajni, no učenik treba naučiti geografski razmišljati, provoditi znanstvene metode rada. Učenik često otkriva poznato, ali ono što je njemu nepoznato. Dakle, ne treba predložiti neko presloženo ili dugotrajno istraživanje. Bolje manji zalogaj, ali slađi. Treba voditi računa da mini-projekt ne ometa normalno praćenje nastave, te da učenik ne osjeća taj projekt kao opterećenje, već kao slobodnu aktivnost.
Nastavnici-voditelji trebali bi biti djelatni u kreiranju ponude mini-projekata. Vodimo računa o tome da geografija nije jedini predmet u školi. U razgovoru s učenikom ili skupinom učenika sami ponudite mini-projekt. Potrebno je odabrati određeni dio geografske problematike prema sklonostima učenika. Za dano područje odabrati jedan problem koji učenik uz usmjeravanje mentora može riješiti, a da su u njemu sadržani svi elementi znanstvenog rada, od pretraživanja i raščlambe literature preko postavljanja hipoteze i prikupljanja podataka (uzorkovanje, kartiranje, anketiranje, sekundarni izvori) do obrade i analize podataka te donošenja zaključaka. Nakon obavljenog posla bitno je dobivene rezultate objaviti u elektroničkom obliku ili u jednom od časopisa koji se bave popularizacijom i promicanjem prirodoslovlja. Poželjno je na našim WWW stranicama prikazati svoj rad.
Ako takvim putem vodimo učenika tada će on steći odlike kritičkog mišljenja, preciznost i ustrajnost u poslu, podnošenje kritike, što je od neprocjenjive važnosti u oblikovanju osobnosti znanstvenika. Takozvani mini-projekti trebali bi biti glavni način rada s učenicima.
Zašto internet ?
Godine 1997. (godina pokretanja ovog projekta) Hrvatsko geografsko društvo je proslavilo rijedak jubilej za jedno strukovno udru²enje, stogodišnjicu osnivanja. U tih se stotinu godina doista mnogo toga promijenilo. I prije isteka našeg tisućljeća, započelo je stvaranje novoga društva, informatičkog društva. I oni koji shvaćaju kako je u tijeku golem društveno-gospodarski veleobrat, još ne mogu sagledati sve posljedice koje nosi. Stvara se potpuno novi društveno-gospodarstveni sustav u punom smislu te riječi. Novo društvo kao da se stvara samo od sebe, a to je dijelom i točno; kako mi stvaramo nove tehnologije, tako i one mijenjaju nas.
Svaki dosadašnji takav veleobrata bio je potaknut novim tehnologijama od onih kao što su ovladavanje vatrom, naprednija obrada kamena, pridobivanje kovina, izum pisma do onih novijih kao što su primjena parnih strojeva, ovladavanje proizvodnjom i strojnom primjenom električne struje, otkriće nuklearne energije i sl. Novo je doba informatičko doba, postindustrijsko ili bolje tercijarno doba, doba potpune globalizacije, rada na daljinu. Nije to, dakako, doba meda i mlijeka, i društvo će se suočiti i s mnogim poteškoćama, pa i krizama na strukturalnom i socijalnom, gospodarskom, političkom, psihološkom, religijskom i svakom drugom planu.
Pred sve nas, a posebno pred one koji svoj vijek posvećuju odgoju i obrazovanju, postavlja se vrlo zahtjevna zadaća. Ona se sastoji u upoznavanju nove tehnologije, razumijevanju njenih prednosti i mana, razumijevanju i predviđanju procesa transformacije društva, i najvažnije od svega: u pripremanju novih generacija za novo doba. To nije lagana zadaća, a zbog obilježja nove tehnologije, nalazimo da je i sam proces odgoja i obrazovanja promijenjen. Vrlo često, sve češće, istodobno smo i učitelji i učenici. Učenici ponekad o primjeni neke računalno upravljane tehnologije znaju i više od učitelja. Na put pripreme za novo doba stoga moramo kročiti u novom ozračju zajedništva učitelja i učenika. Učitelji možda postaju bliži onoj idealiziranoj prispodobi antičkih grčkih filozofa. Oni imaju sve više ulogu usmjeravanja i savjetovanja. Ali da bi takvi bili, ne mogu dopustiti da svijet prolazi mimo njih.
U smislu rečenoga, mi u Hrvatskom geografskom društvu tako smo doživjeli provedbu projekta e-škola mladih znanstvenika. Dakle, kao još razmjerno malen ali iznimno značajan doprinos oblikovanju suvremenoga obrazovanog procesa koji će nove generacije, a i nas same, uvoditi u novo doba. Ima li boljeg načina da se proslavi stogodišnjica jednog takvog strukovnog udruženja?
Želja nam je iskoristi ovu novu tehnologiju. Želja nam je putem ovog novog, iznimno slobodnog i utjecajnog medija unaprijediti nastavu provedbom našeg projekta e-škole mladih znanstvenika. Internet nam pruža mnoštvo mogućnosti, npr. elektronička pošta, mailing liste, news grupe, objavljivanje radova i članaka, predstavljanje Vaše škole i Vas osobno na Internetu i drugo. Internet je idealan način komunikacije u ostvarivanju projekta.