by - Škola: V. Gimnazija, Zagreb, Klaiževa 1
- Učenici: Miroslav Crnić, Marko Gregurek, Marina Kopčić, Miroslav Kovačić, Đula Nađ, Velimir Piškor, Igor Prgomet i Ana Velić
- Nastavnik – mentor: Mirjana Škarica – Ivanović, prof.
- Mentor: Doc. dr. Borna Fürst – Bjeliš – Geografski odsjek PM
- Godina: 2001.
Uvod
Jedan od najvećih problema današnjice je otpad. Kao problem se javlja zbog svoje količine, sastava i prostorne koncentracije. U Zagrebu se po stanovniku dnevno “proizvede” 1 kilogram otpada, a i ta količina je u porastu. Zbog toga je 1991. godine osmišljen koncept IVO koji obuhvaća Izbjegavanje nastajanja, Vrednovanje, te Odlaganje preostalog otpada.
Poznati su “divlji” deponiji koji nastaju duž cesta ili na neobrađenim površinama. Danas se glavnina zagrebačkog otpada odvozi na odlagalište kod sela Jakuševec. Unatoč tome ono nije uređeno kao sanitarni deponij, te kao takav predstavlja velik ekološki problem.
Cilj istraživanja
Uspostaviti približnu sliku o stanju upućenosti stanovništva i načinima zbrinjavanja komunalnog otpada u zagrebačkoj aglomeraciji na temelju uzorka ispitanika među stanovnicima grada Zagreba (naselje Prečko) i prigradskih naselja Dugog Sela i Jakuševca. Želja je bila ustanoviti kako se zbrinjavaju sekundarne sirovine, te prati li Hrvatska visoke standarde koje su neke europske zemlje već postavile (npr. Njemačka).
Metode istraživanja
Metoda anketiranja uzorka ispitanika među stanovnicima Zagreba (naselje Prečko), te prigradskih naselja Dugog Sela i Jakuševca (gdje se nalazi deponij).
Rezultati su prikazani grafički i tekstualno.
Rezultati
1. ZNATE LI ŠTO JE KOMUNALNI OTPAD?
Značajan udjel od 2/3 ispitanih stanovnika je upoznat s pojmom komunalnog otpada, međutim ipak u tome prednjače stanovnici Jakuševca. Taj postotak bio je za očekivanje pošto se upravo tamo odlaže otpad, iako odlagalište nije uređeno kao sanitarni deponij.
2. RAZVRSTAVATE LI OTPAD?
Iako najveći broj ispitanika zna što je komunalni otpad gotovo isto toliki udjel ipak ne razvrstava otpad. Ističu se jedino stanovnici Prečkog, gdje polovica ispitanih stanovnika razvrstava otpad. U Dugom Selu je to najmanji udjel (29%).
3.ZNATE LI ŠTO SE MOŽE RECIKLIRATI?
Općenito velik broj ispitanika zna što se može reciklirati. U Prečkom čak 88%, dok najmanje u Dugom Selu.
4.KORISTITE LI RECIKLAŽNA DVORIŠTA?
Vrlo malen postotak ispitanika koristi reciklažna dvorišta u svim anketiranim područjima – tek11% (od 9% u Dugom Selu do 19% u Prečkom).
5.NALAZE LI SE U VAŠOJ BLIZINI KONTEJNERI ZA RECIKLAŽU?
Prema rezultatima ankete kontejneri za reciklažu nisu uopće dovoljno zastupljeni ni u gradskom niti u prigradskom području. Samo neka određena naselja imaju dovoljno takvih kontejnera. U okviru anketiranih područja najbolje je opremljeno naselje Prečko.
6. JESTE LI ZADOVOLJNI S ORGANIZACIJOM ZBRINJAVANJA KOMUNALNOG OTPADA?
Stanovnici općenito nisu zadovoljni organizacijom zbrinjavanja komunalnog otpada (80%). Raspon se kreže od 70% u Prečkom do 84% u Dugom Selu.
7. IZVOR INFORMACIJA O OTPADU, ZBRINJAVANJU I ONEČIŠĆENJU I ZAŠTITI OKOLIŠA?
Televizija, sasvim je očito, najjači medij preko kojega se stanovništvo informira o ovim pitanjima (49%). Na drugom su mjestu novine (16%), potom slijedi radio (14%). Škola kao izvor informiranja je, možda začuđujuće, ali svakako upozoravajuće, na uvjerljivo zadnjem mjestu. Čak je utjecaj informacija koje se čuju od drugih (“priča se”) jači. Može se također uočiti da su utjecaji škole i televizije obrnuto proporcionalni!
8. ZNATE LI DA STE UPRAVO VI PO ZAKONU TI KOJI ODLUČUJU O LOKACIJI ODLAGALIŠTA?
Stanovnici nisu ni izdaleka dovoljno svjesni da su upravo oni ti koji po zakonu odlučuju o lokaciji odlagališta. Najslabije su uopće upoznati stanovnici Dugog Sela (10%).
9. JE LI VAS ITKO IKADA PITAO ZA MIŠLJENJE O OVOJ TEMI?
U skladu sa činjenicom nedovoljne informiranosti je li činjenica da najveći dio ispitanika (85%) nikad nije bio doveden do mogućnosti da sudjeluje ili odlučuje u rješavanju problema.
Zaključak
Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti:
1. Ispitani uzorak stanovništva vrlo je dobro upućen u to što je komunalni otpad i koje se vrste otpada mogu reciklirati. 2. Usprkos tome, iznenađujuće mali udjel stanovništva i razvrstava otpad za reciklažu. 3. Općenito je, istovremeno vrlo nizak postotak ispitanika svjestan, odnosno upoznat da može sudjelovati u odlučivanju o tim pitanjima. 4. Televizija je najjači medij preko kojega se stanovništvo informira o ovim pitanjima (49%). Pokazalo se da su utjecaji škole i televizije obrnuto proporcionalni. Škola se nalazi na posljednjem mjestu. 5. Opremljenost i način organizacije zbrinjavanja otpada nije ni na gradskom niti u prigradskom području ni približno zadovoljavajuće riješen. To je svakako jedan od izravnih uzroka nedostatnog razvrstavanja otpada za reciklažu. 6. U prostornom smislu, pokazalo se da je od tri anketirana područja zagrebačko naselje Prečko sustavno najbolje opremljeno i organizirano u pitanjima organizacije i zbrinjavanja komunalnog otpada, kao i da su njegovi stanovnici najbolje upućeni, te da imaju i najodgovorniji odnos prema tim pitanjima. Prigradsko naselje Dugo Selo pokazuje u svim pitanjima najslabiju upućenost i opremljenost, pa time i najmanje svjestan i odgovoran odnos prema okolišu. 7. Na kraju, odgovor na naše početno pitanje u ovom istraživanju: prati li Hrvatska visoke standarde koje su neke europske zemlje već postavile, nažalost je negativan. Po informiranosti stanovništva, opremljenosti prostora, još smo daleko od visokih europskih standarda. Smatramo da bi škola trebala imati mnogo veću važnost u ekološkoj izobrazbi i odgoju, tj. stvaranju odgovornog ponašanja i navika prema okolišu, nego što je to sada, sudeći prema rezultatima našeg ispitivanja..
Literatura
Dubljević, B., 1993. “Voda – dragocjeni dar prirode”. Geografski horizont, god. XXXIX, 2, str. 29-32. Zagreb.
Fürst, B., 1989. “Ekološki konflikt čovjeka i vode”. Geografski horizont, god. XXXVI, 1-4, str. 20-24. Zagreb.
Justić, D., 1990. “Otpaci za budućnost”. Ekološki glasnik, god. I, 5-6. Zagreb.
Kuduz, M., 1997. “Otpad kao ekološki problem grada”. Geografski horizont, god. XL, 1, str. 47-58. Zagreb.
Matas, M., Simončić, V., Šobot, S., 1989. “Zaštita okoline danas za sutra”. Školska knjiga. Zagreb.
Pavić, R., 1990.”Sukob ekologije i ekonomije”. Geografski horizont, god. XXXVII, 2, str. 19-22. Zagreb.
Šiljković, Ž., 1996. “Uklanjanje industrijskog otpada na javnim gradskim deponijima Središnje Hrvatske”. Zbornik radova I. Hrvatskog geografskog kongresa, str. 408-423. Zagreb.
Žor, P., 1979. “Sve o životnoj sredini”. BIGZ. Beograd.