by - Škola: II. gimnazija, Križanićeva 4, Zagreb
- Učenici: globe grupa
- Nastavnici-mentori: Janja Aničić, prof. biologije i kemije
….Željka Lončar, prof. geologije i geografije - Mentor: Sanja Faivre dr.sc., Geografski odsjek, PMF
- Godina: 2004.
…
I. UVOD
Klizanje je najizrazitiji razaralački padinski proces, čija pojava često nanosi katastrofalne poslijedice naseljima, prometnicama, poljodjeljskim i šumskim površinama. Pod pojmom kliženje razumijeva se kretanje trošina, tla i stijenskog matrijala niz padinu po kliznoj plohi. Na našem području istraživanja, tj. na Grmoščici, klizišta su aktivna nekoliko posljednjih desetljeća.
1. Područje istraživanja
Slika. 1. Medvednica…………………………………………………Slika 2. Grmoščica
Naše istraživačko područje, prostor Grmoščice, nalazi se u podnožju Medvednice (Sl.1.).
Medvednica se smjestila između rijeka: Save, Lonje i Krapine. Proteže se u smjeru SI-JZ u dužini od 42 km. Nastala je izdizanjem duž jasno izraženih rasjednih linija. Zbog toga su njezine padine pogotovo zagorska prilično strme. Medvednica sa svojim najvišim vrhom Sljemenom (1035 m) je prostor koji se po svojoj visini ubraja u sredogorja. Na njezinim južnim padinama smjestio se grad Zagreb. Crvenim krugom na karti Medvednice (Sl.1.) označeno je područje Grmoščice. To je najizdignutiji dio rubnog dijela prigorja s najvišom kotom od 240 m (Sl.2).
Slika 3. Geološka karta
Na žalost na ovom su području već duže prisutni antropogeni utjecaji tj. iskopavanje gline od strane «Ciglana Zagreb» (Sl. 4.).
Pri iskopavanju došlo je do uništavanja primarne vegetacije ovog prostora, pa su stvoreni preduvjeti za pojavu destrukcijskih padinskih procesa tj. do nastanka klizišta.
Slika 4. Glinokop
2. Cilj istraživanja………………………………………………….3. Metode istraživanja
– geografska raspodjela klizišta
– tipizacija klizišta
– korelacija klizišta i nagiba padina
– utjecaj klizišta na naselja (materijalna šteta na
…objektima)
– stav lokalnog stanovništva
– korištenje topografske i geološke karte na terenu
– geomorfološko kartiranje: – prepoznavanje i određivanje
………………………………….tipa klizišta
………………………………..– upotreba geomorfoloških
………………………………….simbola
………………………………..– ucrtavanje granica klizišta na
………………………………….karte
– izrada karte nagiba u mjerilu 1:5 000
– anketiranje lokalnog stanovništva
– prikupljanje foto dokumentacije
– intervju s potpredsjednikom vijeća gradskih četvrti o …..mogućoj sanaciji klizišta
II. KLIZIŠTA I UZROCI NASTANKA
Klizišta su najizrazitiji razaralački padinski procesi koje obilježava kretanje tla ili stijenskog materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije. Postoji više čimbenika koji uzrokuju pojavu klizišta. Prije svega to su glinoviti sedimenti u sastavu terena u kojima su oblikovane padine. U pravilu što je glinoviti sloj veći, postoje i veće mogućnosti za razvoj klizišta, posebno ako je propusni sloj na padini tanji. Drugi čimbenik je izmjena propusnih pjeskovitih i nepropusnih glinovitih slojeva na padini. Važan je čimbenik i porast količine vode i hidrostatskog tlaka u sedimentima. Naime, klizne plohe uvijek se vežu za glinovite vodonepropusne slojeve. Glina na sebe veže vodu pri čemu bubri i povećava svoj volumen 10 do 15 puta. To rezultira tlakovima koji destabiliziraju vodopropusne slojeve iznad glinovitih slojeva, koji tada počinju kliziti niz padinu.
Osim navedenih primarnih čimbenika, treba dodati i neke, na prvi pogled manje važne, koji međutim, bitno određuju karakteristike klizišta. To su prvenstveno promjene nagiba padina zbog antropogenih aktivnosti te uništavanje biljnog pokrivača (Sl.5.).
Slika 5. Opasnost od samoizvala stabala
1. Određivanje tipa klizišta
Uvidom u literaturu (Bognar, 96.) doznajemo da se klizišta razlikuju prema ocrtu klizne plohe, reljefu i prirodi pokreta. Postoji pet tipova klizišta:
- tepih ili slojna
- rotacijska
- stepeničasta
- blok klizišta i
- klizišta potoci
Da bismo doznali koji se tipovi klizišta javljaju na Grmoščici nastojali smo na terenu uočiti što više detalja koje bi nas uputili na zaključak o kojem tipu klizišta je riječ. Iz geološke karte saznali smo da geološka građa Grmoščice pogoduje razvoju klizišta. Uočili smo da su slojevi nagnuti u pravcu padine. Budući da ovaj prostor proučavamo oko šest mjeseci, vidjeli smo da se klizni pokreti vežu uz vlažnija razdoblja u godini. Kada tijelo klizišta, tj. materijal koji klizi naiđe na neku prepreku nastaju klizna ispupčenja (sl.6.) koja su na istraživanom prostoru veoma brojna.
Slika 6. Klizno ispupčenje
Vrlo je česta i tzv. “pijana šuma”. Naziv je potpuno opravdan. Korjenje drveća klizi zajedno sa zemljom što ima za posljedicu da se debla stabala naginju u smjeru klizanja (Sl.7.).
Slika 7. Pijana šuma
Na temelju naših terenskih observacija došli smo do zaključka da klizišta na Grmoščici pripadaju tipu tepih ili slojnih klizišta (Sl.8.).
Slika 8. Vrste padinskih procesa s obilježenim slojnim klizištem
2. Morfologija klizišta
U morfologiji klizišta izdvajaju se tri reljefna elementa, a to su:
- fronta, na slici 9 označena crvenom bojom, to je strmac, uz koji je došlo do odvajanja klizne mase;
- tijelo, na slici označeno plavom bojom, to je izdužena masa kliznog materijala s poprečnim pukotinama i valovitim terenom;
- jezik klizišta, na slici označen ljubičastom bojom, reljefni element kojeg karakteriziraju radijalne pukotine i lažno boranje materijala.
Slika 9. Tlocrt slojnog klizišta s označenim reljefnim elementima
3. Geografska raspodjela klizišta
Nakon upoznavanja morfologije klizišta i čimbenika koji ih uzrokuju, pokušali smo na terenu uočiti i njihovu geografsku raspodjelu. Za potrebe kartiranja koristili smo topografsku kartu u mjerilu 1:5 000. Kartiranje smo obavili uz pomoć standardnih geomorfoloških simbola (Sl.10.). Fronte klizišta označili smo na karti smeđom bojom, dok smo tijela klizišta označili zelenom. Kao što se može primijetiti, Grmoščica je prepuna klizišta.
Slika 10. Topografska karta Grmoščice s ucrtanim klizištima
Izrada hipsometrijske karte
Da bismo istaknuli trodimenzionalnost reljefnih oblika Grmoščice načinjena je hipsometrijska karta. Iz legende se može uočiti kako nijanse zelene boje odgovaraju najnižim terenima, dok se tonovi žute, smeđe i ljubičaste javljaju s porastom nadmorske visine. Zaključili smo da prema nadmorskoj visini, Grmoščica pripada nižim gorjima (Sl.11.).
Slika 11. Hipsometrijska karta Grmoščice
Izrada karte nagiba
Osnovni element reljefa čine padine. Iz tog razloga određivanje nagiba padina još je jedan od bitnih elemenata analize reljefa. Nagib padina definiran je kutom koji zatvara površina padine s horizontalnom ravninom.
Reljef se prema nagibu dijeli na:
- 0°-2° ravnice
- 2°-5° blago nagnuti teren
- 5°-12° nagnuti teren
- 12°-32° značajno nagnuti teren
- 32°-55° veoma strm teren
- 55° strmci ili litice
Slika 12. Izračun intervala prema naznačenoj formuli
Na karti mjerila 1:5 000 ekvidistanca iznosi 5 m. Vrijednost intervala za određene nagibe (i) izračunata je po formuli i = e٠ctg α (kut nagiba). Prema dobivenim intervalima izradili smo karticu s pomoću koje smo s topografske karte očitavali nagib. Zatim smo svaku kategoriju nagiba obojali drugačijom bojom. Na taj način izradili smo kartu nagiba (sl.13.). Iz karte je vidljivo kako Grmoščica ima znatne preduvjete za razvoj klizišta.
Slika 13. Karta nagiba
III. UTJECAJ KLIZIŠTA NA ŽIVOT LJUDI
Slika 14.a
Slika 14.b
Na žalost, klizišta ostavljaju velike posljedice na terenu. Te su posljedice još veće ako je prostor gusto naseljen kao u slučaju Grmoščice. Na prvi pogled vidljiva je velika materijalna šteta na stambenim objektima. Slike govore više od riječi (Sl. 14).
Slika 14.c Šteta na objektu uzrokovana klizištem
Slika 15.a
Slika 15.b
Kuće koje su izgrađene na klizištu polako gube na stabilnosti. Osim što im pucaju zidovi, pucaju i sami temelji kuća. Uspjeli smo fotografirati unutrašnjost jedne od mnogih kuća, oštećene klizanjem zemljišta (Sl. 15).
Slika 15.c Šteta na objektu uzrokovana klizištem
Svaka daljnja objašnjenja, su suvišna. Osim što pucaju kuće, klizište oštećuje ostalu infrastrukturu. Može se vidjeti oštećenje Roginine ulice (Sl. 16.).
Slika 16. Oštećenje Roginine ulice
Potporni zid koji je izgrađen radi sprečavanja klizanja zemlje na Ilicu, popucao je na svim djelovima i opasno je nagnut na cestu. Zbog pomicanja potpornog zida sredinom svibnja 2002. puknuo je glavni vodovod na Ilici (Sl. 17.).
Slika 17. Oštećenje potpornog zida na Ilici
Često dolazi do pucanja kanalizacijskih cijevi a vidljivo je da klizištima nisu odoljele ni javne stepenice (Sl. 18.).
Slika 18. Pucanje javnih stepenica
Anketiranje lokalnog stanovništva
Uočivši štetu nastalu zbog aktivacije klizišta, zanimalo nas je što stanovnici Grmoščice misle o ovom problemu. Stoga smo proveli anketu. Ciljevi koji su nas vodili prilikom njezinog provođenja bili su:
- opća informiranost stanovnika o klizištu,
- procjene materijalne štete,
- mišljenje o brizi lokalne zajednice i grada Zagreba.
Anketirali smo 18 kućanstava.
Rezultati ankete
Slika 19. Znate li što je klizište?
Slika 20. Znate li da je cijeli prostor Grmoščice
………….izrazito pogodan za razvoj klizišta?
Slika 21. Što je po vašem mišljenju
………….uzrokovalo klizište na Grmoščici?
Slika 22. Znate li kada se javljaju prva oštećenja
………….objekata uslijed djelovanja klizišta?
95% ispitanika znalo je što je klizište (Sl. 19.). Oko 66% ispitanika bilo je upoznato s činjenicom da je cijeli prostor Grmoščice izrazito pogodan za razvoj klizišta (Sl. 20.). Prema mišljenju ispitanika, njih 66%, smatra da je glavni uzrok aktivacije klizišta glinokop (Sl. 21.). Drugi razlog kojeg je navelo 22% ispitanika, bile su podzemne vode. Mali broj ispitanika (12%) misli kako je sastav tla Grmoščice glavni krivac. Većina (61%) znala je kako je klizište na Grmoščici aktivno još od 50-ih godina dok oko 39% ispitanika nije znalo vremenski procijeniti koliko dugo traje problem klizanja zemljišta (Sl. 22.). Kao što je već iz fotografija bilo jasno, veći broj ispitanika (66%) žalio se na pucanje zidova stambenih objekata, manji broj (22%) na propadanje ceste, dok je najmanjem broju ispitanika (12%) klizište uzrokovalo propadanje škarpe. Važno je naglasiti kako su vlasnici sva oštećenja sanirali o vlastitom trošku.
Samo mali broj ispitanika (39%) znao da je dio šume oko glinokopa, zaštićena park šuma. Ostaje alarmantan podatak kako 61% ispitanika nije s time upoznato (Sl. 23.).
Slika 23. Znate li da je dio šume oko glinokopa
………….zaštićena Park-šuma?
Na pitanje – podržavate li iskopavanje gline od strane «Ciglana Zagreb», veći dio ispitanika (72%) odgovorio je NE. Pritom su naveli slijedeće razloge:
- materijalna oštećenja objekata (70%),
- uništavanje parka prirode (15%),
- neodržavanje iskopa (15%).
Manji dio (28%) podržao je iskopavanje gline i to:
- iz gospodarskih razloga, zbog zapošljavanja stanovništva (40%),
- uz veću brigu o okolišu (60%), (Sl. 24.).
Slika 24. Podržavate li iskopavanje gline od strane
………….“Ciglane Zagreb”?
Znakovito je to što svi anketirani (100%) smatraju kako grad Zagreb ne posvećuje dovoljno pažnje ovom problemu (Sl. 25.). Oko (28%) anketiranih nije znalo da je projekt sanacije izrađen još 2000 god. Kod nekih je taj podatak izazvao dodatno ogorčenje, valjda zbog gradske neučinkovitosti.
Slika 25. Smatrate li da grad Zagreb posvećuje
…………dovoljno pažnje ovom problemu?
IV. MIŠLJENJE LOKALNIH VLASTI
Kako smo odlučili saznati što više o ovom problemu, odlučili smo poslušati što kaže i druga strana. Stoga smo intervjuirali gospodina Kodrića, potpredsjednika gradske četvrti Črnomerec, na čijem se području nalazi Grmoščica. Gospodin Kodrić je potvrdio da je klizište aktivno od 50-ih godina i to zbog iskopa koje provode «Ciglane Zagreb». Zanimljivo je da su «Ciglane Zagreb» prekoračile opseg iskopa utvrđenog koncesijom, te nisu provele sanaciju iskopa iako su se na to obvezale. G. Kodrić je u par navrata istaknuo kako bi «Ciglane Zagreb»trebale snositi dio troškova sanacije. Na naš upit zašto to i ne učine, odgovor je bio poražavajući. «Ciglane Zagreb» opovrgavaju bilo kakvu vezu svog glinokopa s aktivacijom klizišta i stoga se ne smatraju odgovornima. Zanimljivo je i to da su zalihe gline gotovo eksploatirane. U najboljoj varijanti eksploatacija je moguća još nekoliko godina.
V. PROJEKT SANACIJE
G. Kodrić nas je upoznao i s projektom sanacije koji je izrađen od strane grada Zagreba još 2000 g. Grad Zagreb izdvojio je za sanaciju iz svog proračuna oko 30 mil. kuna. Projekt je trenutno na čekanju zbog usuglašavanja stavova lokalnog stanovništva i grada. Naime, građani zahtijevaju odštete i ne dozvoljavaju da se piloti (betonske cijevi koje se ukopavaju u zemljište i time sprečavaju daljnje kliženje) postavljaju u njihova dvorišta bez određene naknade, na što grad ne pristaje.
VI. ZAKLJUČAK
Iz svega navedenog može se zaključiti kako ovaj prostor posjeduje sve geološke predispozicije za razvoj klizišta ali i da su klizišta na Grmoščici najvjerojatnije aktivirana zbog antropogenih aktivnosti tj. iskopavanja gline bez sanacije terena. Posljedica svega je velika materijalna šteta na stambenim objektima, koja može ugroziti i život ljudi. U posljednje vrijeme mediji često pišu o Grmoščici. Vjerojatno zato što je ovo najveće gradsko klizište. Na slici 32 vidimo jedan isječak iz dnevnih novina. Mora se priznati da gradske vlasti vode brigu o klizištu i imaju gotov projekt sanacije te osigurana materijalna sredstva ali uvidjeli smo i kako nedostaje bolja uzajamna suradnja i razumijevanje između stanovnika Grmoščice, Grada Zagreba i “Ciglane Zagreb”. Dok se problem ne riješi, pukotine na zidovima kuća biti će sve veće a prolaznici će potporni zid na Ilici zaobilaziti u širokom luku.
Slika 26. Članak iz Večernjeg lista
LITERATURA
Bahun, S., “Geološko kartiranje”, Zagreb 1993. god.
Bognar, A. (1983.): Tipovi klizišta u Hrvatskoj. Zbornik jugoslavenskog simpozija “Privredne nepogode u Jugoslaviji”. SGDJ, Ljubljana.
Bognar, A. (1992.): Inženjersko-geomorfološko kartiranje, stanje i mogućnosti. Acta Geographica Croatica, vol. 27, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 173-185.
Bognar, A. (1996.): Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini – geomorfološki i geoekološki aspekti. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 27-39.
Lozić, S. (1996.): Nagibi padina kopnenog dijela Republike Hrvatske. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 41-50.
Geomorfologija in geoekologija: zbornik referatov, 5. znanstveno posvetovanje geomorfologov Jugoslavije, Krško, 18. do 23. junij 1990., Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Ljubljana, str. 67-74.