2019. godina

Kabinetski rad

Tijekom 2019. godine aktivnosti na projektu bile su usmjerene na prikupljanje podataka i izradu baze podataka.

Podaci za morfometrijske karte i geomorfološku kartu u ovoj etapi prikupljeni su iz:

geomorfološke baze podataka izrađene u okviru projekta “Geomorfološko kartiranje Republike Hrvatske” na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
topografskih karata mjerila 1:25.000 u izdanju Vojno-geografskog instituta iz Beograda i Državne geodetske uprave (DGU),
digitalnih ortofoto karata 1:5.000 u izdanju DGU, te
digitalnog modela reljefa prostorne rezolucije 5 x 5 m (DGU).

U okviru zadatka izrade geomorfološke karte u GIS okruženju, definiran je model geomorfološke baze podataka temeljen na objektnom modeliranju te kartografski model podataka. Oba modela razvijena su za potrebe izrade Geomorfološke karte Republike Hrvatske u mjerilu 1:100.000. Unutar konceptualnog modeliranja geomorfološke baze podataka korištene su metode objektno orijentirane analize, pri čemu su definirani objekti (reljefni oblici) sa osnovnim obilježjima, što je uključilo identifikaciju problemskih područja, odnosno cjelina, identifikaciju klasa i objekata sa njihovom strukturom, te identificiranje pojedinih atributa objekata. U početnoj fazi ovaj dio zadatak odrađen je kabinetski i u kombinaciji s dosad prikupljenim ili poznatim terenskim podacima.

Dosad provedenom analizom reljefni oblici grupirani su prema morfogenetskim obilježjima u više podatkovnih skupina:

padinski,
fluvio-denudacijski,
fluvijalni,
krški,
fluvio-krški i
antropogeni reljefni oblici.

Ovako koncipiranim GIS-om geomorfološke karte, u čijem je težištu precizno definirana geomorfološka baza podataka, ubrzan je proces određivanja pojedinih kvantitativnih parametara reljefa, što ima važnu ulogu prilikom analize reljefa većih područja. Objedinjavanje geomorfoloških podataka u prostornim bazama podataka sa svrhom sintetičkog prikaza geomorfoloških obilježja pojedinog prostora na digitalnoj geomorfološkoj karti omogućilo je jednostavnije ažuriranje i nadopunu postojećih saznanja o genezi i evoluciji reljefnih oblika unutar istraživanog područja. Jasno definiranim objektima unutar postavljene baze podataka omogućena je lakša korelacija geomorfološke baze podataka sa ostalim geoznanstvenim bazama podataka te primjenom u različitim analizama korisnim za održivo upravljanje dolinom Zrmanje, što je njena dodatna vrijednost.

Izvod iz karte reljefnih depresija istraživanog područja (radna verzija). Karta je izrađena na temelju DMR-a. Prikazuje reljefna udubljena ispod razine okolnog terena koje su rezultat endogenih procesa i egzogenog modeliranja. Karta će poslužiti za izdvajanje zone s većim potencijalom infiltracije i dr analize. Kartografija M. Pahernik.

Prema podacima Hrvatskog geološkog instituta s Osnovne geološke karte RH u mjerilu 1:300.000 na geološkoj karti prikazane su kartirane jedinice s podacima o litostratigrafiji, i strukturno-geološke značajkama porječja Zrmanje. Ti podaci predstavljaju osnovu za geomorfološku te planirane okolišne analize u kojima je posebni naglasak na georaznolikosti i elementima geobaštine.

Prema podacima Hrvatskih voda o lokaciji i tipovima prikazani su točkasti, linijski i poligonski tipovi hidrotehničkih građevina. Ti će podaci biti korišteni u analizi hidromorfološkog stanja pojedinih dionica korita.

Kartografski su analizirani i ostali okolišni podaci koji su dostupni na WFS servisu Bioportala, a to su:

Karta kopnenih nešumskih staništa koja obuhvaća staništa prikazana kao poligon te staništa prikazana kao točke. Staništa su klasificirana na prvoj razini (NKS 1),
Natura 2000 i zaštićena područja.

Za potrebe prostorno-vremenske analize krajobraza od tvrtke Arcanum kupljene su povijesne topografske karte Druge vojne izmjere Hrvatske i Dalmacije 1851.-1854. i 1865.-1869.