2020. godina
Aktivnosti u 2020. godini obuhvatile su pripreme prostornih podataka, kartografskih podloga, foto i video materijala, te literature. Obavljena su i dva višednevna terenska izlaska s ciljem kartiranja, snimanja, fotografiranja i prikupljanja podataka za geomorfološku kartu, analizu prijetnji i pritisaka te hidromorfološko stanje korita tekućica.
Kabinetski rad
Veći dio aktivnosti za potrebe izrade studije, što se kabinetskog dijela posla tiče, vezan je uz postupak izrade i popunjavanja geoprostorne baze podataka, s naglaskom na geomorfološke značajke terena.
Podaci za morfometrijske karte i geomorfološku kartu u ovoj etapi prikupljeni su iz:
- geomorfološke baze podataka izrađene u okviru projekta “Geomorfološko kartiranje Republike Hrvatske” na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
- topografskih karata mjerila 1:25.000 u izdanju Vojno-geografskog instituta iz Beograda i Državne geodetske uprave (DGU),
- digitalnih ortofoto karata 1:5.000 u izdanju DGU,
- digitalnog modela reljefa prostorne rezolucije 5 x 5 m (DGU),
- na terenu snimljenih fotografija i video materijala.
Sav foto materijal je georeferenciran i korišten je ili će biti korišten u izradi geomorfološke baze podataka, baze podataka o krajobrazima i sedrenim tvorevinama u koritu i dijelovima doline. U bazi georeferenciranih fotografija je 2.539 fotografija.
Terenski rad
Terenski rad je obavljen u 5 dana i to u dva termina: 22.-23. 7. i 28.-30. 7. 2020. Naglasak u terenskim istraživanjima je bio na terenskom prikupljanju podataka i to metodom terestičkog i zračnog fotografiranja, geomorfološkog i speleološkog istraživanja. Glavnina terenskog rada bila je obavljena u sljedećim područjima:
- selo Zrmanja Vrelo – izvorišni dio rijeke Zrmanje, Palanka-Kusac-Kusačko jezero, cestom od Kusca prema Mačjoj dragi,
- Mokro polje-Kućanska glavica (južno od sela Kostići),
- područje Butiga-Popići-Romići, Crno vrelo (Vujanići),
- područje Žegarskog polja,
- Mokri do-Krivodol,
- korito Zrmanje čamcima od Kaštela Žegarskog do Berberovog buka,
- korito Krupe čamcem do Babin grada, područje Krupe između Garovače i Velića luke, Manastirske luke,
- Krnjeza od Krnjeske glavice do ušća u Krupu,
- područje Vulići-Bilići,. Muratova draga, Jasenovac,
- područje lijeve obale prema Vukadinovićima,
- boksitne jame oko Kljakovače (antropogeni reljef).
U sklopu lociranja sedrenih tvorevina istraženo je nekoliko spilja u sedri. Istraženi speleološki objekti su topografski snimljeni i fotodokumentirani. Gazina špilja se sastoji od četiri špiljska kanala koja se radijalno pružaju u odnosu na središnju dvoranu. Osim sedrenih geomorfoloških oblika, u objektu se nalaze i značajnije površine prekrivene kalcitnim speleotemima. Većinom se radi o saljevima i stalaktitima koji se nalaze u stropu iznad centralne dvorane. Ukupna duljina kanala iznosi 19,5 m, a izmjerena dubina iznosi 5,27 m. Male dimenzije speleoloških objekata, karakteristične su za sve opažane speleološke objekte u sedri.
Grgina špilja i Mala sedrena špilja su jednostavne su morfologije, tj. sastoje se od jednog kanala koji se pruža u smjeru SZ-JI. Ulaz u Grginu špilju nalazi se malo iznad razine rijeke Zrmanje te je u samom objektu, ponajviše u ulaznom dijelu vidljiva sezonska komunikacija vode rijeke Zrmanje sa speleološkim objektom. Na ulazu se nalaze značajne količine sitnozrnatog sedimenta (pretežito pijesak s nešto valutica i kršja), koji tvore svojevrsno mikro žalo. U Grginoj špilji također su primijećene veće količine sedrenih oblaka. Mala sedrena špilja nalazi se iznad razine vode rijeke Zrmanje te nema vidljivih znakova komunikacije špilje s rijekom Zrmanjom. U stropu špilje, gotovo cijelom dužinom objekta prisutni su sedreni oblaci, a u završnom dijelu objekta nalazi se saljev.
