Stanje ekološke svijesti u Hrvatskom Zagorju

ŠKOLA:  Srednja škola Krapina
UČENICI:  Vlatka Družinec, Petra Novak, Marija Car, 2d razred
NASTAVNIK-MENTOR:  Vesna Pušelj, prof.
MENTOR: Prof. dr.sc. Borna Fürst-Bjeliš, Geografski odsjek PMF
GODINA: 2004.

Uvod

Živimo u doba intenzivne industrijalizacije koja dovodi do promjena našeg okoliša koja se očituje u sve većem zagađenju. Negativne posljedice zagađenja osjećamo i na vlastitoj koži. Za bolju i čišću budućnost nužna je osviještenost svakog pojedinca.

Cilj istraživanja

Cilj ovog projekta je utvrditi stanje ekološke svijesti stanovnika grada Krapine, istražiti kako je organiziran odvoz krupnog otpada kao i uređenost odlagališta smeća.

Metode istraživanja

Provedena je anketa na području Krapine, Krapinskih Toplica, Bedekovčine i Đurmanca. Ukupno je anketirano 250 osoba svih dobnih skupina. Cilj nam je bio utvrditi stanje ekološke svijesti u Krapini i usporedba sa manjim naseljima u Hrvatskom zagorju.

ANKETA: STANJE EKOLOŠKE SVIJESTI

3. Smatrate li da je vašem gradu potrebna veća ekološka obrazovanost? (više predavanja i sl.)
a) da
b) ne

5. Smatrate li da bi u vašem gradu trebalo biti više natpisa i obavijesti o
razvrstavanju sitnog i krupnog otpada?
a) da
b) ne

6. Znate li gdje se u vašem gradu nalazi odlagalište krupnog otpada? (u vašem gradu ili
okolici)
a) da
b) ne
c) ne razmišljam o tome

7. Organizira li vaš grad grupno čišćenje okoliša?
a) da
b) ne
c) takve se akcije ne provode u našem gradu

8. Koristite li proizvode koji oštećuju ozon i stvaraju ozonske rupe? (lakovi, sprejevi
i sl.)
a) da
b) ne

9. Razvrstavate li otpad?
a) da
b) ne

10. Reciklirate li otpad?
a) da
b) ne

11. Koristite li reciklirane proizvode?
a) da
b) ne

12. Štedite li energiju? (voda, struja, plin…)
a) da
b) ne
c) ne razmišljam o tome

13. Ima li vaš automobil katalizator?
a) da
b) ne
c) ne znam što je to

14. Što mislite o zabranjenom odlaganje (zatrpavanju) smeća i opasnih kemijskih tvari u
zemlju?
a) potpuno se protivim tome
b) ne protivim se tome
c) ne razmišljam o tome

15. Smatrate li da velike tvornice zagađuju okoliš, te da bi se one trebale nalaziti
izvan grada?
a) da
b) ne

16. Smatrate li da namjerno zagađivanje treba biti kažnjeno?
a) da
b) ne

17. Kolika bi, po vašem mišljenju, trebala biti kazna?
a) 500 kuna
b) više od 500 kuna
c) više od 1000 kuna
d) mislim da se to ne bi trebalo kažnjavati

18. Ima li u vašem gradu smoga?
a) da
b) ne

19. Nalaze li se u vašem gradu kontejneri za određenu vrstu otpada?
a) da
b) ne
20.
21. Smatrate da bi vlada trebala učiniti nešto za čistoću pojedinih gradova i
unapređenje ekološke svijesti?
a) da
b) ne

22. Što bi trebala učiniti?
a) zaposliti više ljudi da se brine o čistoći okoliša
b) sama sudjelovati u akcijama čišćenja okoliša
c) novčano pomagati
d) bacati što više smeća
e) ne razmišljam o tome
f) svoj razlog

23. Kako bi to utjecalo na čovjekov život?
a) poboljšalo bi njegov život
b) smanjilo bi stvaranje ozonskih rupa i oštećenje ozona
c) pridonijelo bi čišćem zraku
d) ne razmišljam o tome
e) svoj razlog

Redni broj pitanja	Krapina	Đurmanec	Krapinske toplice	Bedekovčina	UKUPNO
1. a) b)
2. a) b)
3. a) b)
4. a) b)
5. a) b)
6. a) b)
7. a) b)
8. a) b)
9. a) b)
10. a) b)
11. a) b)
12. a) b)
13. a) b)
14. a) b)
15. a) b)
16. a) b)
17. a) b)
18. a) b)
19. a) b)
20. a) b)
21. a) b)

Područje istraživanja


KRAPINA – najveći grad Hrvatskog Zagorja i središte Krapinsko-zagorske županije. Nalazi se na samom sjeverozapadu Republike Hrvatske. Krapina je na vrlo važnom prometnom položaju, na koridoru poznatog pravca Pyhrnske ceste koja povezuje Srednju Europu s Jadranom te s Jugoistočnom Europom.
POVRŠINA: 47,53 km2
BROJ STANOVNIKA:12.950

KRAPINSKE TOPLICE – Zbog blage klime i izvora termomineralne vode čija je temperatura od 40-45 stupnjeva C, Krapinske Toplice poznate su po zdravstvenom, kupališnom i rekreacijskom turizmu što pokazuje da je većina stanovnika zaposlena u djelatnostima trećeg sektora.

BEDEKOVČINA– nalazi se na iznimno značajnom prometno-gospodarskom mjestu u Krapinsko – zagorskoj županiji. Općina Bedekovčina prostire se na 52 km2 sa 16 naselja u kojima živi približno 8 700 stanovnika. Većina stanovnika zaposlena je u industriji što pokazuje na dominaciju 2. sektora.

ĐURMANEC-sadašnja općina konstituirana je 1993.godine. Općina obuhvaća područje 13 naselja s 4550 stanovnika naseljenih na 58,5 km2. Područje je šumovito i vinorodno. Budući da je riječ o tranzitnom mjestu u blizini slovenske granice, uskoro će tu prolaziti auto-cesta prema graničnom prijelazu Macelj. Bilo bi potrebno razviti ugostiteljsku ponudu i mogućnosti razvoja seoskog turizma.
 

     Stanje ekološke svijesti

Na temelju analize podataka utvrdili smo da se 92,41 % stanovnika smatra ekološki osviješteno, dok samo 7,59 % smatra da nije. Krapinske Toplice se izdvajaju kao ekološki najsvjesnije područje, a za Krapinskim Toplicama slijede Krapina, te Đurmanec i Bedekovčina kao mjesta najmanje ekološke osviještenosti stanovnika.

Ekološka osviještenost pojedinog stanovnika očituje se u štednji energije. A provođenjem ankete saznali smo da čak 67,33% štedi energiju, 13,66% ne štedi energiju, a njih 19,01% pri upotrebi energije uopće ne razmišlja o tome.
Ističu se Krapinske Toplice u kojima najveći postotak od 73,52% stanovnika štedi energiju, a ujedno je i najveći postotak od 17,66% ispitanika koji ne štede energiju. U Bedekovčini čak 29,97% ispitanika ne razmišlja o štednji energije, a 63,33% njih štedi, što je ujedno i najmanji udio u usporedbi sa ostalim naseljima.

Općenito je dosta velik udjel stanovnika koji ne zna niti razmišlja o odlagalištima otpada. Osobito je to izraženo u Krapinskim Toplicama, što donekle iznenađuje, jer su se stanovnici toga mjesta u ostalim pitanjima i akcijama pokazali kao najosvješteniji dio populacije krapinskog kraja. U Krapinskim Toplicama čak 62% stanovnika ne zna lokaciju odlagališta, a tek 18 % ispitanika zna gdje se odlagalište nalazi. U Đurmancu i Krapini veći dio stanovništva je informiran o odlagalištima otpada (u Đurmancu čak 69%, a u Krapini 56%).

Većina stanovnika smatra da vlada ne sudjeluje dovoljno u unapređenju ekološke svijesti, te u informiranosti stanovništva o važnosti očuvanja okoliša. Smatraju da bi vlada trebala zaposliti više ljudi da se brinu o čistoći okoliša, sama sudjelovati u akcijama čišćenja i novčano pomagati da se te akcije provode.


Zaključak

Anketu smo proveli na području Krapine, Krapinskih Toplica, Bedekovčine i Đurmanca. Ukupno je anketirano 250 osoba svih dobnih skupina. Cilj nam je bio utvrditi stanje ekološke svijesti u Krapini i usporedba sa manjim naseljima u Hrvatskom zagorju. Kao zaključak provedene ankete može se istaknuti vrlo visoka ekološka osviještenost stanovnika navedenih mjesta, prema njihovoj vlastitoj ocjeni, no dolazi u pitanje da li je to stvarna slika. Hrvatsko zagorje poznato je po vrlo velikom broju divljih odlagališta otpada, a anketa pokazuje da se više od 90 % stanovništva smatra ekološki osviještenima. Ta činjenica nas upućuje na pitanje o samokritičnosti anketiranih stanovnika pojedinih mjesta, te na zaključak o nedovoljnoj informiranosti stanovnika o značenju i važnosti ekologije.
Postoje velike razlike između poimanja ekološke osviještenosti i stvarnog djelovanja pojedinca u očuvanju okoliša. Na to nam ukazuje podatak da čak 33,54% ispitanika koristi proizvode koji štete ozonskom omotaču, a njih 50,91% ne razvrstava otpad. Recikliranjem otpada bavi se samo 19,75% ispitanih. U Đurmancu se 9,52% ispitanika ne protivi ilegalnom odlaganju smeća, a čak 9,53% smatra da tvornice ne zagađuju okoliš. U Đurmancu se više od polovice ispitanika (54,77%) izjasnilo kako u mjestu ne postoje kontejneri za određenu vrstu otpada, dok se kontejneri nalaze u samom centru. Krapina kao gradsko i najveće naselje ne ističe se većom brigom o okolišu. Čak prema nekim pokazateljima i zaostaje. Tako u Krapini samo 4,55% ispitanih reciklira otpad, a u Krapinskim Toplicama njih čak 38,23%. U Krapini je i najveći udio onih koji koriste proizvode koji oštećuju ozon, njih čak 81,81% .
Razina ekološke svijesti raste s povećanjem zagađenosti okoliša pa su gospodarski razvijene zemlje kojima je prirodna osnova zbog gospodarskog razvoja stradala poznate po ekološkoj osviještenosti. Kod nas se porast ekološke osviještenosti očekuje tek s porastom gospodarskog razvitka zemlje. Moramo li zagaditi prirodu da bi postali svjesni važnosti njezina očuvanja?
Uloga edukacije igra važnu ulogu u stvaranju ekološke svijesti u široj lokalnoj zajednici. Često su obrazovne ustanove pokretači ekoloških akcija u koje se uključuje lokalno stanovništvo. Vlada bi svojim programima i financijskim sredstvima trebala više sudjelovati u stvaranju ekološki obrazovanih građana.
Želja nam je bila, a nadamo se da smo ovim projektom uspjeli potaknuti ljude na razmišljanje o važnosti očuvanja prirode i okoliša i važnosti djelovanja svakog pojedinca.

Literatura

1. Dietmar Bolscho: Obrazovanje o okolišu i ekološka svijest, Socijalna ekologija, vol. 5, br. 3, str.311-328, Zagreb, 1996.
2. Sanja Tišma, Anamarija Pisarović, Krešimir Jurlin: Očuvanje okoliša i potrošnja energije kao čimbenici konkurentnosti Hrvatske, Socijalna ekologija, vol. 12, br.3-4, str.177-193, Zagreb, 2003.
3. Mišljenja stručnjaka o problemima zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, Gospodarstvo i okoliš, str. 159-161, br.49/2001.
4. Edukacija postaje središnji problem zaštite okoliša!, Gospodarstvo i okoliš, br.53/ 2001.5. Vinka Uzelac: Osnove ekološkog odgoja, Zagreb, 1990.
5. Vinka Uzelac: Osnove ekološkog odgoja, Zagreb, 1990.
6. Zakon o zaštiti okoliša; Narodne novine br. 82/ 94