by Uvod
Dnevna migracija oblik je privremene migracije, a podrazumijeva dnevno kretanje radne snage od mjesta stalnog boravka do radnog mjesta i obrnuto. Takvu prostornu pokretljivost stanovništva uvjetuje dinamika zapošljavanja u pojedinim centrima. Naime, gradovi su žarišta industrijskog razvoja i, kao takvi, omogućavaju zapošljavanje ne samo vlastitom, nego i stanovništvu okolnih naselja. Na taj način se oblikuju gravitacijska područja dnevnih migracija koja se s vremenom deagrariziraju i urbaniziraju. Glavni nositelji tih promjena su dnevni migranti koji promjenom načina života unose inovacije u ranije zatvoreni ruralni prostor.
Cilj istraživanja
Cilj istraživanja je odrediti promjenu gravitacijskih područja dnevnih migracija centra rada x između 1961. i 1991.g. Utvrditi je li došlo do prostornog širenja gravitacijskog područja ili do jačanja intenziteta dnevnih migracija u već formiranom gravitacijskom području. Analizirati utjecaj prometne povezanosti na oblikovanje i izgled gravitacijskog područja. Odrediti dobnu, spolnu i kvalifikacijsku strukturu dnevnih migranata.
Metode istraživanja
Matematičko-statističke metode temeljene na statističkim podacima. Posebno značenje imaju grafičke metode, poglavito tematsko predočivanje pojava na kartogramima i njihova usporedba početkom i krajem promatranog razdoblja.
Literatura
Crkvenčić, I. (1962.): Kretanje radne snage kao geografski problem, Geografski glasnik 24, Zagreb.
Friganović, M. (1970.): Gravitacijske zone dnevne migracije u radne centre Hrvatske, Geografski glasnik 32, Zagreb.
Friganović, M. (1990.): Demogeografija – Stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb.
Vresk, M. (1986.): Centri rada i gravitacijska područja zaposlenih u Hrvatskoj, Radovi 21, Zagreb.
Vresk, M. (1989.): Neke promjene u funkciji rada i gravitacijskim područjima većih centara Hrvatske 1961-1981. godine, Radovi 24, Zagreb.
Vresk, M. (1990.): Struktura dnevnih migranata zaposlenih kao pokazatelj razvijenosti dnevnih urbanih sistema Hrvatske, Geografski glasnik 52, Zagreb.