10. svibnja 2024.

Geografska analiza klizišta (nekog izabranog užeg područja)

Uvod

Pojava klizišta dio je prirodnoga geomorfološkog procesa – preoblikovanja reljefa – posebno na prigorjima i pobrđima građenim od tercijarnih i kvartarnih sedimentnih stijena. Klizišta kao pojava spadaju u morfogenetsku kategoriju padinskih procesa. Ona su ozbiljni problem u iskorištavanju zemljišta i pripadaju među najčešće prirodne nepogode u nas. U mnogim su slučajevima usko vezana uz intenzivne kiše i poplave. Za pojavu klizišta potrebni su odgovarajući prirodni preduvjeti (prvenstveno postojanje klizne plohe), međutim klizišta mogu biti uzrokovana i ljudskom djelatnošću; neodgovarajućim građevinskim zahvatima i načinom korištenja zemljišta.


Važne napomene za izbor teme


Izbor ove teme ograničen je odgovarajućim područjem istraživanja. Potrebno je da u zavičaju postoji područje razmjerno bogato klizištima, najviše do 50 km2 prostrano (dolina ili dio prigorja), te da postoje katastarske kartografske podloge 1:5000 izabranog područja. Klizišta bi trebala biti aktivna (nakon većih kiša), radi lakšeg istraživanja, ili da su razmjerno nedavno bila izrazito aktivna, pa ih se vlasnici zemljišta dobro sjećaju.


Cilj istraživanja


Na odabranom području utvrditi tipove i geografsku raspodjelu klizišta. Utvrditi korelaciju pojave klizišta s nagibom padine, načinom uporabe zemljišta i neposrednim utjecajem ljudske djelatnosti. Ako je moguće (nedavna aktivacija klizišta), razmotriti štete. Razmotriti mogućnosti smanjenja šteta u budućnosti.


Metode istraživanja


Na istraživanom području utvrditi i kartirati klizišta. Na mjestima klizanja utvrditi nagib padine, način korištenja zemljišta (livada i pašnjak, tratina u zaraštanju, voćnjak, vinograd, šuma, krčevina, njiva) i položaj klizišta u odnosu na poljski put, cestu i zgradu (nad ili pod, usječena cesta i koliko, usječena kuća i koliko) te njive, voćnjake i vinograde (gornji ili donji rub, na terasiranom terenu). Utvrditi broj i udio klizišta s obzirom na utvrđene elemente i izvesti odgovarajuće zaključke. Po mogućnosti provesti upit među vlasnicima zemljišta ili zgrada o štetama.


Literatura


Bognar, A. (1983.): Tipovi klizišta u Hrvatskoj. Zbornik jugoslavenskog simpozija “Privredne nepogode u Jugoslaviji”. SGDJ, Ljubljana.
Bognar, A. (1992.): Inženjersko-geomorfološko kartiranje, stanje i mogućnosti. Acta Geographica Croatica, vol. 27, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 173-185.
Bognar, A. (1996.): Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini – geomorfološki i geoekološki aspekti. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 27-39.
Lozić, S. (1996.): Nagibi padina kopnenog dijela Republike Hrvatske. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 41-50.
Natek, K. (1990.): Usadi v tercijarnem Gričevju vzhodne Slovenije. Geomorfologija in geoekologija: zbornik referatov, 5. znanstveno posvetovanje geomorfologov Jugoslavije, Krško, 18. do 23. junij 1990., Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Ljubljana, str. 67-74.

Skip to content