by - Škola: V. Gimnazija, Klaićeva 1, Zagreb
- Učenici: Marko Globan, Ivan Orešković, Hana Pernek, Ana Šinković, Davor Špoljar
- Nastavnik: Mirjana Škarica, prof.
- Mentor: Doc. dr. sc. Borna Fürst – Bjeliš, Geografski Odsjek PMF
- Godina: 2000.
…..
UVOD
Odražavanje biološke strukture po spolu i dobi na gospodarsko – ekonomski položaj određene regije oduvijek je predstavljalo značajan, ako ne i ključan segment razvoja tog kraja. Ujednačenost omjera muškog i ženskog dijela populacije vrlo je važan faktor za reprodukciju stanovništva, podjelu rada te pravilno funkcioniranje prostora promatrane zajednice. Jednom riječju ono vrši golemi utjecaj na razvitak kraja i obrnuto.
CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj je istraživanja bio odrediti dobno – spolnu strukturu stanovništva Bedekovčine i ukazati na njenu povezanost s gospodarskom strukturom stanovništva, odnosno društveno – gospodarskim prilikama. Pokušali smo naći odgovore na brojna pitanja vezana uz dnevnu migraciju, posebne poslijeratne probleme zapošljavanja u mjestu stanovanja, iseljavanje, nisku razinu školovanosti, kao i velikog udjela uzdržavanog stanovništva.
METODE ISTRAŽIVANJA
Osnovne metode istraživanja su matematičko – statističke metode, te grafičke metode obrade i analize baze podataka dobivene anketiranjem. Za potrebe projekta sastavljena je anketa koja sadrži pitanja vezana uz dobno – spolni sastav stanovništva, veličinu domaćinstava (obitelji), stupanj školovanosti i gospodarsku strukturu stanovništva. Anketa je provedena u domaćinstvima. Dobno – spolni sastav stanovništva smo izrazili prema velikim dobnim skupinama ( 0-19, 20-59, 60 i više).
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
BIOLOŠKA STRUKTURA – OBITELJ
……………1. Dobno-spolna struktura……………………………….2. Spolna struktura
Dobna zrelost i brojčana prevlast ženskog dijela populacije zanimljiva je karakteristika Bedekovčine.
……………….3. Broj članova uže obitelji…………………………………….4. Broj djece
…..
Temelj nadanja u bolje sutra je visoki udio obitelji sa djecom. Pogotovo treba zamijetiti mnogo obitelji sa po dvoje djece što potvrđuje i gornji grafikon.
ZAPOSLENOST – ŠKOLOVANJE
…………5. Zaposlenost
Ekstremno visoki postotak uzdržavanog stanovništva odraz je ponajviše gospodarske zaostalosti, te neulaganja u ovaj kraj.
…
……………………6. Stručna sprema
Zadovoljavajuća stručnost je u opreci sa podacima o slaboj zaposlenosti, te poticaj Vladi da nađe sredstva za njeno poboljšanje.
…..
…………………….7. Mjesto rada
Visoki udio zaposlenih u Zagrebu ili bližim mjestima – u centrima rada, uzrok su značajnijoj dnevnoj migraciji.
…..
……8. Rad u inozemstvu
Za razliku od učestalih dnevnih migracija, vanjske migracije kod mještana predstavljaju pravu rijetkost.
…..
…………………9. Mjesto školovanja
Sva djeca mještana osnovnu školu polaze u OŠ Bedekovčina te do škole, naravno, dolaze pješice dok srednjoškolsko obrazovanje stječu pretežno u Zagrebu, ali i u Bedekovčini. Nedostatak viših i visokih škola u kraju uvjetuje odlazak mladih vlakom u Zagreb.
PRIHODI
….10. Dostatnost redovitih primanja
Niska primanja mještana nimalo ne pridonose razvoju Bedekovčine.
….
…….11. Dodatni izvor prihoda
Unatoč niskom životnom standardu, samo trećina ispitanika upotpunjuje materijalne praznine dodatnim izvorom prihoda.
PERSPEKTIVA
…..12. Odlazak iz mjesta
Iz ove društveno-gospodarske agonije gotovo dvije trećine ispitanika vidi izlaz, ali moramo uzeti u obzir da nekima od ovih za odlazak iz mjesta prepreku čine godine, materijalna sredstva i slično, a ne zadovoljstvo postojećim uvjetima života.
….
…..13. Mogućnost poboljšanja
……….života u mjestu
Mještani bolji i ugodniji život uglavnom vide u većem zapošljavanju stanovništva kao i u otvaranju kulturno-zabavnih centara za mlade.
No ono što je jako zanimljivo jest činjenica da svaki deseti ispitanik smatra da je trenutno stanje izvrsno te da nema potrebe za bilo kakvim unaprjeđenjem ovog kraja!
…
ZAKLJUČAK
Pojačani odljev radnog stanovništva u veća okolna naselja te prisutnost učestalih migracija uzrokovani su nedostatkom radnih mjesta, slabo razgranatim utjecajem prosvjetnog sustava, nezadovoljavajućim materijalnim primanjima ili jednom riječju => nedostatkom uloženog kapitala. Slabe ekonomske prilike ovog kraja mogu se i moraju promijeniti na bolje, a ključan segment razvoja nalazi se, dakako, u zadržavanju ovdašnje populacije u mjestu koje će uz financijsko ulaganje vlade pomoći iznijeti Bedekovčinu iz gospodarskog kolapsa u kojem se trenutno nalazi.
LITERATURA
Crkvenčić, I., 1962. “Kretanje radne snage kao geografski problem. Geografski glasnik 24, Zagreb.
Friganović, M., 1970. “Gravitacijske zone dnevne migracije u radne centre Hrvatske”, Geografsko glasnik 32, Zagreb.
Friganović, M., Pavić, P., 1973. “Uzroci i posljedice demografskih promjena u SR Hrvatskoj 1961-1971”, IDIS, Zagreb.
Friganović, M., 1990. “Demogeografija -Stanovništvo svijeta”, Školska knjiga, Zagreb.
Klemenčić, M., 1990. “Postupak vrednovanja dobnog sastava stanovništva”. Radovi GO 25, Zagreb.
Šterc, S., 1990. “Grafičke metode u nastavi geografije”. Zagreb.