by Škola: Škola primijenjene umjetnosti i dizajna,
Trg maršala Tita 11, Zagreb
Učenici: Ana Pavić, Nataša Striber, 1.c; fotografije: Marin Bušić
Nastavnik – mentor: Mirjana Škarica – Ivanović, prof.
Mentor: Doc. dr. Borna Fürst – Bjeliš – Geografski odsjek PMF
Godina: 2002.
Uvod
Građani, bez obzira na spol i dob, na određene, različite, načine provode svoje slobodno vrijeme; posjećivanjem kulturnih ustanova, priredbi i događanja, objekata, te rekreacijskih područja, ovisno o mogućnostima koje im grad pruža. Na samom smo početku 21. stoljeća, a ponuda djelatnosti kvartarnog sektora sve je veća. Samim tim, sve je i raznolikija ponuda u kulturnim i rekreacijskim djelatnostima.
Cilj istraživanja
Cilj je istraživanja “snimiti” stanje ponude grada Zagreba u proteklih nekoliko godina, te istražiti kolika je informiranost stanovništva grada o kulturnim i rekreacijskim sadržajima grada, te kolika je pristupačnost i iskorištenost objekata, odnosno područja.
Metode istraživanja
Da bismo došli do cilja istraživanja bilo je potrebno ispitati stanovništvo grada Zagreba o upućenosti u kulturno-rekreacijsku ponudu (ispitano je 50 muškog i 50 ženskog stanovništva po dobnim skupinama – mlado;0-19. zrelo;20-59. staro; više od 60 ). Osnovna je metoda, stoga, bila anketa. Anketa sadrži četiri pitanja s ponuđena tri odgovora koja se odnose na kulturu i rekreaciju. Prikupljeni podaci su obrađeni i prikazani grafički, stupičastim dijagramima. Kartogramima s figurama prikazan je smještaj objekata, a površinskim kartogramom intenzitet posjećenosti, što ukazuje na atraktivnost prostora, odnosno objekata.
Rezultati istraživanja
Najviše kulturnih sadržaja, odnosno kulturnih ponuda nalazi se u samom centru grada Zagreba i užoj okolici.
Kao primjer možemo navesti: -Kazališta: HNK (Trg M.Tita), Gavella (Frankopanska ul.), Komedija (Kaptol), Kerempuh (Ilica), ZKM (Teslina), Teatar Exit (Ilica),…
–muzeje:Muzej za umj.i obrt (Trg M.Tita), Muzej grada Zagreba (Opatička ul.), Mimara (Rooseveltov trg), Etnografski muzej (Mažuranićev trg),…
–kina: Apolo (Ilica), Central (Petrinjska ul.), Grič (Jurišićeva ul.), Lika (Ilica), Jadran (Ilica),…
U sve 3 dobne skupine žensko stanovništvo prevladava u iskorištavanju kulturnih ponuda. Muško stanovništvo te ponude također iskorištava ali u manjem broju. Razlike između muškog i ženskog stanovništva u iskorištavanju kulturnih ponuda grada Zagreba su vrlo male. Činjenica da najveći postotak ima zrela skupina i to u obje spolne skupine može se povezati s tvrdnjom da je to dob koja obuhvaća većim djelom aktivno stanovništvo odnosno dob u kojoj se pokušavamo sve više približiti svim aktivnostima.
Sportsko-rekreacijski centri smješteni su izvan centra, u prirodi s dobrom prometnom dostupnošću.
Jarun ima najveći intenzitet posjećenosti od svih sportsko-rekreacijskih centara zbog raznolike rekreacijske ponude: biciklistička i pješačka staza, teren za mali nogomet, košarku, rukomet i odbojku na pijesku, softball, mini-golf, stolni tenis, mountain bike, tream staza dužine 6500 metara, badmington, rampa za rolanje, bicikl poligon, nadstrešnice, boćalište, dječja igrališta i Bounty brod. Športski sadržaji vezani su uz regatnu stazu, a u ‘Domu športaša’ i ‘Domu kajakaša’ smješteni su klubovi veslača, kajakaša, kanuista, jedriličara, ribiča i radio-amatera.).
Jarun ima dobru prometnu dostupnost (pristup automobilima, javni gradski promet -tramvaj-9, 17, autobus)
U četvrti Jarun nalazi se velik broj stambenih naselja: Gajnice, Malešnica, Prečko, Vrbani, Knežija, Špansko, Remetinec, Srednjaci… u kojima je znatan udjel mladog stan. Zagreba, dok npr.na Šalati prevladava staro stanovništvo.
| Mlado | Zrelo | Staro | |
| Žene | 46 | 30 | 24 |
| Muškarci | 60 | 24 | 11 |
Grafikon pokazuje da u najmlađoj dobnoj skupini muška populacija prevladava u iskorištavanju rekreacijskih ponuda grada Zagreba, dok u zreloj i staroj dobnoj skupini žene prevladavaju u iskorištavanju rekreacijskih ponuda. Najmanja razlika u iskorištavanju se može vidjeti u zreloj skupini: žene(30), muškarci(29).U staroj i mladoj skupini su vidljive veće razlike u iskorištavanju ponuda. Možemo zaključiti da mlado stanovništvo najviše iskorištava rekreacijske ponude, dok se s godinama stanovništvo sve manje bavi rekreacijom. Šetnja je dominantna rekreacija zastupljena u sve tri dobne skupine.
Zaključak
Kulturni centri su smješteni u samom centru i užoj okolici, dok su rekreacijski centri smješteni izvan centra, u prirodi s dobrom prometnom dostupnošću. Posjećeniji su centri koji su prometno dostupniji, te se nalaze u blizini većih naselja, u području gdje prevladava mlado stanovništvo.
Ispitivanje stanovništva je pokazalo da u iskorištavanju kulturnih centara prevladava zrelo stanovništvo –žene (56), muškarci (57), dok u iskorištavanju rekreacijskih centara prevladava mlado stanovništvo -žene (46), muškarci (60). Trebalo bi potaknuti izgradnju i razvoj novih kulturnih i rekreacijskih centara s bogatijim sadržajima tako da se stanovništvu grada Zagreba i okolice omogući bolje i kvalitetnije provođenje slobodnog vremena.
I na kraju – autorice
Izvori i literatura
Blažević, I.(1994.): Turistička geografija Hrvatske, Rijeka. Pepeonik, Z.(1983.): Prostorni raspored i osnovne značajke stambenih objekata za odmor i rekreaciju u SR Hrvatskoj, Geografski glasnik 45, Zagreb. Pepeonik, Z.(1994.): Međunarodni turizam svijeta, Geografski horizont 2, god. XLI., Zagreb.
Ruppert, K., Schaffer, J.M. ,Paesler, R. (1981.): Socijalna geografija, Školska knjiga, Zagreb.
Zagreb-Atlas i turistički vodič, Studio Bregant
Biruš, M.(2000.): Kulturne funkcije satelitskih gradova Zagreba, Hrvatski geografski glasnik 62, Zagreb