by - Škola: V. Gimnazija, Zagreb, Klaićeva 1
- Učenici: Kolundžić Filip, Vedran Vekić, Ivan Karlović, Krešo Jozić, Samir Čimić
- Nastavnik – mentor: Mirjana Škarica – Ivanović, prof.
- Mentor: Doc. dr. sc. Borna Fürst – Bjeliš, Geografski Odsjek PMF
- Godina: 2001.
Uvod:
Proces deagrarizacije u razdoblju 20. stoljeća (od razdoblja predaka 2. koljena do danas) prikazat će se na primjeru dvaju naselja prigradskog pojasa zagrebačke aglomeracije. Rakov Potok je naselje Z od središta Zagreba, udaljeno od njega 17,3 km. Mjesto broji 1200 stanovnika. Brezovica se nalazi na otprilike istoj udaljenosti od središta Zagreba, smješteno u njegovoj jugozapadnoj prigradskoj zoni. Područje Brezovica administrativno obuhvaća nekoliko naselja: Zadvorsko, Desprim i Drežnik.
Cilj istraživanja:
Cilj istraživanja je odrediti promjene u strukturi aktivnog stanovništva Rakovog Potoka i Brezovice unazad dvije generacije. Time se nastoji pokazati intenzivan proces deagrarizacije prigradskih naselja unutar zagrebačke aglomeracije, odnosno u okviru njegove nodalne regije. Također se želi pokazati pojava značajne dnevne migracije u centar rada.
Metode istraživanja:
Metoda anketiranja je korištena kao metoda prikupljanja podataka. Anketa je provedena na uzorku od 100 ispitanika u oba naselja. Anketa sadrži 7 pitanja s ponuđenim odgovorima, a obuhvaća informacije o stručnoj spremi, sektoru djelatnosti, te smjeru i tipu migracije. Pitanja o sektoru djelatnosti predviđena su da obuhvate stanovništvo triju generacija; današnje aktivno stanovništvo, njihove roditelje i pretke drugog koljena (djedovi i bake). Anketom prikupljeni podaci su obrađeni, analizirani i uneseni u bazu podataka. Rezultati su prikazani grafički i tabelarno.
Rezultati:
Sadašnji sektor djelatnosti
Brezovica Od 100 (sto) ispitanika:
| Prim. | Sek. | Ter. | Kvar. | Nezaposlen |
| 24 | 28 | 36 | 6 | 6 |
Rakov Potok Od 100 (sto) ispitanika:
| Prim. | Sek. | Ter. | Kvar. | Nezaposlen |
| 1 | 24 | 49 | 10 | 6 |
Stručna sprema
Brezovica Od 100 (sto) ispitanika:
| Niža | Srednja | Viša | Visoka |
| 29 | 42 | 29 | 0 |
Rakov Potok Od 100 (sto) ispitanika:
| Niža | Srednja | Viša | Visoka |
| 31 | 62 | 7 | 0 |
Sektor djelatnosti roditelja
Brezovica Od 100 (sto) ispitanika :
| Prim. | Sek. | Ter. | Kvar. | Nezaposlen. |
| 46 | 42 | 12 | 0 | 0 |
Rakov Potok Od 100 (sto) ispitanika:
| Prim. | Sek. | Ter. | Kvar. | Nezaposlen. |
| 58 | 32 | 9 | 1 | 0 |
Sektor djelatnosti predaka (2. koljena)
Brezovica Od 100 (sto) ispitanika:
Rakov Potok Od 100 (sto) ispitanika:
| Prim. | Sek. | Terc. | Kvar. | Nezaposlen. |
| 75 | 23 | 2 | 0 | 0 |
| Prim. | Sek. | Ter. | Kvar. | Nezaposlen. |
| 98 | 2 | 0 | 0 | 0 |
Promjene zastupljenosti pojedinih sektora djelatnosti
Brezovica Od 100 (sto) ispitamih :
| … | Danas | Roditelji | Preci |
| Prim. | 24 | 46 | 75 |
| Sek. | 28 | 42 | 23 |
| Terc. | 36 | 12 | 2 |
| Kvar. | 6 | 0 | 0 |
Rakov Potok Od 100 (sto) ispitanih :
| … | Danas | Roditelji | Preci |
| Prim. | 11 | 58 | 98 |
| Sek. | 24 | 32 | 2 |
| Terc. | 49 | 9 | 0 |
| Kvar. | 10 | 1 | 0 |
Migracije na radno mjesto
Brezovica Od 98 zaposlena:
| Da | Ne |
| 48 | 46 |
Rakov Potok Od 98 zaposlena
| Da | Ne |
| 57 | 37 |
Zaključak:
Dobiveni rezultati pokazuju proces deagrarizacije u oba naselja, no različitog intenziteta. Tako možemo zapaziti sve nagliji pad broja zaposlenika u primarnom sektoru, a paralelno s tim povećanje tog broja u tercijarnom i kvartarnom sektoru. Sekundarni sektor u oba naselja stagnira s tendencijom pada.
Proces se može objasniti pojavama koje se javljaju potkraj prošlog desetljeća prilikom raspada socijalističkog uređenja na ovim prostorima (koji se nalaze u tranzicijskom razdoblju), a koje podrazumijevaju zatvaranje planski izgrađenih tvornica. Usporedno s tim procesom dolazi do preljeva aktivnog stanovništva u tercijarni sektor.
Razlike u intenzitetu navedenih procesa uzrokovane su mnogim čimbenicima od kojih su najvažniji udaljenost od nodalnog središta (u ovom slučaju Zagreba) pod utjecajem kojeg se deagrarizacija odvija i prometna povezanost s tim središtem. Budući da su za potrebe ovog projekta izabrana dva naselja približno jednake udaljenosti od Zagreba, rezultati projekta pokazuju kakav je utjecaj prometne povezanosti (razvijenosti prometnica) na intenzitet deagrarizacije. Rakov Potok je smješten na županijskoj cesti 1042 (cesta koja povezuje Zagreb i Karlovac, te je stoga od velikog prometnog značaja), pa je stoga u njemu zabilježen intenzivniji proces deagrarizacije. Brezovica se pak nalazi na lokalnoj cesti pa je u njoj taj proces usporeniji.
Rezultati pokazuju da je gotovo 30% stanovništva Brezovice visoko stručno kvalificirano a da je samo 6% njih zaposleno u kvartarnom sektoru. To ukazuje na nedovoljnu iskorištenost tog radnog potencijala i upućuje na mogućnost daljnjeg razvoja tercijarnog i kvartarnog sektora. U Rakovom je Potoku zapažen velik udio stanovništva srednje stručne spreme (62%), dok je taj broj u Brezovici 42%. U oba je naselja zabilježen podjednak broj zaposlenika niže stručne spreme. Postotak zaposlenih koji dnevno migriraju na radno mjesto za 10 je veći u Rakovom Potoku u odnosu na Brezovicu. Uzrok je tomu bolja prometna povezanost Rakovog Potoka s glavnim radnim centrima (Karlovac, Zagreb, Jastrebarsko).
Literatura:
Crkvenčić, I. (1962.): Kretanje radne snage kao geografski problem, Geografski glasnik 24, Zagreb.
Crkvenčić, I. (1968.): Socijalno – geografska struktura stanovništva rubnih dijelova Zagreba, Zbornik na VIII kongres na geografite od SFRJ eo Makedonija, Skopje.
Friganović, M. (1970.): Gravitacijske zone dnevne migracije u radne centre Hrvatske, Geografski glasnik 32, Zagreb.
Friganović, M. (1990.): Demogeografija – Stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb.
Fürst – Bjeliš, B. (1991.): Demogeografska ocjena južnih prigradskih naselja zagrebačke aglomeracije, Geografski glasnik 53, Zagreb.
Vresk, M. (1986.): Centri rada i gravitacijska područja zaposlenih u Hrvatskoj, Radovi 21, Zagreb.
Rogić, V. (1979/80): Zagrebačka regija, Geografski glasnik 41/42, Zagreb.