by - Škola: V. Gimnazija, Klaićeva 1, Zagreb
- Učenici: Sanja Duk, Sanja Ileš, Sanja Mesić, Dubravka Nikšić, Silva Rukavina, Iva Srnec, Martina Šestić
- Nastavnik-mentor: Mirjana Škarica – Ivanović, prof.
- Mentor: Doc. dr. sc. Borna Fuerst – Bjeliš, Geografski Odsjek PMF
- Godina: 2000.
…..
CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj istraživanja je otkriti i ocijeniti odnos stanovnika Zagreba prema okolišu općenito, a posebno kroz njihov odnos prema mogućim vlastitim inicijativama i akcijama u smislu zaštite, te utvrditi postojeće prostorne razlike na području Grada.
METODE ISTRAŽIVANJA
Temeljna metoda istraživanja je anketa. Anketa je obuhvatila građane svih dobnih skupina i zanimanja s područja cijelog grada. U svakoj teritorijalnoj jedinici (uredi gradske uprave) anketom je ispitano 20 ispitanika, stoga cijeli uzorak čini 200 ispitanika. Anketa se sastoji od 12 pitanja s nekoliko ponuđenih odgovora. Podaci su obrađeni tabelarno za svaki pojedini dio Grada, te za grad Zagreb ukupno. Rezultati su prikazani grafički površinskim kartogramima, te je na taj način rezultate moguće prostorno korelirati i objasniti, te utvrditi prostorne razlike na prostoru Grada. Rad sadrži 11 tablica, 13 kartograma, te 8 fotografija.
ANKETA….. …………………………………………………………………………..PODRUČJE ISTRAŽIVANJA: GRAD ZAGREB
1. Smatrate li se ekološki osviještenom osobom?
2. Razvrstavate li kućni otpad?
3. Sudjelujete li u akcijama zaštite okoliša?
4. Kojim energetskim izvorom se grijete?
5. Koristite li više hladne ili tople vode mjesečno?
6. Koliko vam je važan okoliš u gradu i što biste promijenili lokalno?
7. Kojim se sredstvom prijevoza koristite najčešće (dnevni prijevoz)?
8. Jeste li ikad odlagali otpad u posebnim dvorištima, ako da – što ?
9. Zastupljenost domaće, odnosno tvorničke hrane u svakodnevnoj ishrani?
10. Koliko mjesečno provodite vremena u prirodi?
11. Mislite li da je gradsko onečišćenje već utjecalo na vaše zdravlje?
12. Da li biste radije živjeli na selu, periferiji ili u gradu?
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Tab.1. GRAD ZAGREB: sumarni rezultati istraživanja
EKOLOŠKI OSVIJEŠTENI ZAGREPČANI…………………………………RAZVRSTAVANJE KUĆNOG OTPADA
-prema vlastitoj procjeni (udjel st., %)………………………………..(udjel st., %)
KORIŠTENJE VEĆE KOLIČINE TOPLE VODE………………………….UTJECAJ GRADSKOG ONEČIŠĆENJA NA ZDRAVLJE
(udjel st., %)……………………………………………………………..(udjel st., %)
PODRUČJA NAJČEŠĆEG IZBORA MJESTA ŽIVLJENJA
….
ZAKLJUČAK
Rezultati provedene ankete obrađeni su za svaku istraživačku prostornu jedinicu, tj. ured gradske uprave grada Zagreba. Sumarni rezultati za čitavo područje Grada (Tab.1.) pokazuju općenito da se građani Zagreba najvećim dijelom smatraju ekološki osviještenima (83% “jako” i “dosta”). Više od polovice razvrstava kućni otpad, ali jednako tako više od polovice koristi svakodnevno više tople vode. Većina stanovnika nije nikad odlagala posebne vrste otpada u odgovarajuće deponije. Rezultati također pokazuju da većina stanovnika u svakodnevnoj ishrani koristi više tvorničkih prehrambenih prerađevina, nego domaću hranu, iako su u tome značajne razlike između pojedinih dijelova grada, ali i dobnih skupina. Pokazuje se da pretežno tvorničke prerađevine (gotovu hranu) koriste stanovnici središnjih dijelova grada, te oni iz I, odnosno II dobne skupine (mlađi). U svakodnevnom gradskom prijevozu prevladava općenito tramvaj, a potom automobil i autobus. Ovdje također možemo razlikovati središnje dijelove grada gdje se tramvaj koristi od 50% – 80% u odnosu na rubne dijelove grada gdje prevladava korištenje osobnog automobila. Velika većina stanovnika grada Zagreba izjasnila se da joj je znatno stalo do okoliša (88,5%), te da mnogo vremena provodi u prirodi (78% svakim danom ili vikendom). Na kraju, zanimljiva je činjenica da čak 64% stanovnika grada Zagreba preferira periferiju, odnosno selo kao mjesto života i stanovanja u odnosu na sam grad. Najveći udjel onih koji ipak preferiraju grad je u sjevernim i zapadnim dijelovima grada, ali i tu on iznosi ispod 50% (30% – 45%). Izvjesno je da ovakvi rezultati oslikavaju općenito nedovoljno dobro riješenu gradsku komunalnu infrastrukturu, ali i također značajne unutarnje prostorne razlike. Stupanj ekološke osviještenosti izražen kroz ovu anketu ukazuje na moguću korelaciju s dobnom i obrazovnom strukturom stanovništva, socio – ekonomskim statusom i standardom stanovništva (te s tim povezanim načinom života), koji također pokazuju odgovarajuće zakonitosti u distribuciji između središnjih dijelova grada i periferije. Konačno, ohrabrujuća je činjenica da sve više ljudi postaje svjesno ne samo problema u našem gradu, već i u cijelom svijetu. Još je važnije to sve više ljudi sudjeluje u akcijama zaštite okoliša i što svakodnevno čini nešto čime može pomoći (razvrstavanje kućnog otpada i sl.). Iako je to još uvijek jako malo, lijepo je znati da je ljudima ipak stalo.
LITERATURA
Dubljević, B., 1993. “Voda – dragocjeni dar prirode”. Geografski horizont, god.XXXIX, 2, str. 29-32. Zagreb.
Fuerst, B., 1989. “Ekološki konflikt čovjeka i vode”. Geografski horizont, god. XXXVI, 1-4, str. 20-24. Zagreb.
Justić, D., 1990. “Otpaci za budućnost”. Ekološki glasnik, god.I, 5-6. Zagreb.
Kuduz, M., 1997. “Otpad kao ekološki problem grada”. Geografski horizont, god. XL, 1, str. 47-58. Zagreb.
Matas, M., Simončić, V., Šobot, S., 1989. “Zaštita okoline danas za sutra”. Školska knjiga. Zagreb.
Pavić, R., 1990.”Sukob ekologije i ekonomije”. Geografski horizont, god. XXXVII, 2, str. 19-22. Zagreb.
Šiljković, Ž., 1996. “Uklanjanje industrijskog otpada na javnim gradskim deponijima Središnje Hrvatske”. Zbornik radova I. Hrvatskog geografskog kongresa, str. 408-423. Zagreb.
Žorž, P., 1979. “Sve o životnoj sredini”. BIGZ. Beograd.