Škola: Osnovna škola Cvjetno naselje, Zagreb
Učenici: Irena Kovačević, Anja Jensterle, Božica Brekalo, Danijela Jantol, Branko Rapaić, Nino Lukić
Nastavnik – mentor: Danijel Jukopila, prof.
Mentor: dr. sc. Milan Ilić – Geografski odsjek PMF
Godina: 2002.
Uvod
U svim gradovima, posebice velikim, dijelovi grada namjenjuju se za poslovne djelatnosti. Poslovne djelatnosti zauzimaju relativno male gradske površine, ali zapošljavaju velik broj stanovnika. S obzirom na ove činjenice, poslovni dijelovi grada lociraju se u prostorima najbolje dostupnosti što znači u središnjim dijelovima grada ili uz terminale i važne prometnice. Od mnoštva poslovnih djelatnosti, trgovina na malo ima najveće značenje. U našem gradu, Ilica je svakako najznačajnija trgovačka ulica. Ističe se kao najduža ulica grada koja od zapadnog ulaza u grad (Vrapče) vodi do samog središta grada (Trg Bana Josipa Jelačića). Tranzicijski procesi posljednjih desetak godina vidljivo mijenjaju izgled i namjenu prodavaonica. Mnogobrojne prodavaonice se zatvaraju, mnoge mijenjaju djelatnost ili vlasnika, ali čitavom dužinom Ilica i dalje ostaje glavnom trgovačkom ulicom grada.
Cilj istraživanja
Glavni cilj ovog istraživanja je analiza trenutačnih procesa koji se događaju u Ilici. Kartiranjem na terenu učenici su izdvojili sve poslovne prostore koji su izvan funkcije te su u razgovoru sa susjedima pokušali saznati njihovu prijašnju namjenu kao i eventualnu buduću namjenu. Radeći na ovakav način učenici su svladali osnovne načine kartiranja i anketiranja te obrade podataka.
Metode istraživanja
1. Kartiranje na podlozi plana grada.
Kartiranje je izvršeno u parovima, a Ilica je bila podijeljena na tri dijela:
Terminal Črnomerec – Vodovodna ulica
Vodovodna ulica – Primorska ulica
Primorska ulica – Trg Bana J. Jelačića
2. Anketiranje zaposlenih u susjednim poslovnim prostorima.
3. Analiza prikupljenih rezultata.
4. Izrada pismenog rada.
REZULTATI
Iz prikaza je jasno uočljivo da učestalost pojavljivanja zatvorenih poslovnih prostora raste prema središtu grada. To se objašnjava atraktivnošću lokacije koja za sobom povlači više cijene najamnine odnosno promjenu namjene poslovnih prostora onim tipovima prodavaonica koji nude skuplje i atraktivnije proizvode.
Analiza tipova prodavaonica s obzirom na asortiman pokazuje da dominiraju prodavaonice odjeće i obuće (7) bez prepoznatljive proizvođačke marke koje sve češće ustupaju mjesta poznatim stranim markama proizvoda.. Drugi tip prodavaonica su one namijenjene prehrambenim proizvodima (5) koje se najčešće zatvaraju zbog prekida rada trgovačkih lanaca (pr. Zagrepčanka) ili zbog promjene strukture prodajnog lanca (pr. Konzum). Važan je razlog i gradnja velikih opskrbnih centara na rubovima grada koji nude veći asortiman proizvoda i niže cijene te prodavaonice ” iz susjedstva” gube na značaju. Preostale zatvorene prodavaonice bavile su se prodajom specifičnih proizvoda kao na primjer namještaja, elektroničkih i elektrotehničkih proizvoda ili su se bavile pružanjem osobnih ili ugostiteljskih usluga.
Najčešćim razlogom zatvaranja prostora naveden je prestanak rada poduzeća (15), preuređenje (5) te promjena lokacije prodavaonice (3), a po jedan slučaj čine odustanak od najma i denacionalizacija.
Redni broj | Adresa | Naziv ili tip prodavaonice | Razlog zatvaranja |
---|---|---|---|
1. | Ilica 24 | Knjižara informator | DENACIONALIZACIJA POSLOVNOG PROSTORA |
2. | Ilica | Pizzeria Korzo | PRESTANAK RADA |
3. | Ilica 31 | Sport Plus | PREUREĐENJE |
4. | Ilica | Konzum | ODUSTANAK OD NAJMA |
5. | Ilica 41 | Trgovačka radnja Boro | PRESTANAK RADA |
6. | Ilica 45 | Witboy | PREUREĐENJE |
7. | Ilica 61 | Mesnica Štajcer | PRESTANAK RADA |
8. | Ilica 62 | Kožna Galanterija | PREUREĐENJE |
9. | Ilica 63 | Prodavaonica Nada | PRESTANAK RADA |
10. | Ilica 73 | Mesnica Mesoprodukt | PRESTANAK RADA |
11. | Ilica 112 | Sexy Shop | PRESTANAK RADA |
12. | Ilica 189 | Trgovina Iva | PRESTANAK RADA |
13. | Ilica 130 | Namještaj Šavrić | PRESTANAK RADA |
14. | Ilica 107 | Pekarnica i Slastičarnica Suzy | PRIVREMENA OBUSTAVA RADA |
15. | Ilica 136 | Elektromaterijal | PREUREĐENJE |
16. | Ilica 115 | Presvlačenje rublja | PRESTANAK RADA |
17. | Ilica 168 | Bistro Bohem | PROMJENA LOKACIJE |
18. | Ilica 180a | Kemijska čistionica | PRESTANAK RADA |
19. | Ilica 166 | Prodavaonica Zagrepčanka | PRESTANAK RADA |
20. | Ilica 228 | Tobbaco shop | PREUREĐENJE |
21. | Ilica 181 | IPR Computer shop | PROMJENA LOKACIJE |
22. | Ilica 209 | Pekara | PRESTANAK RADA |
23. | Ilica 217 | Agrariacoop | PRESTANAK RADA |
24. | Ilica 235 | Prodavaonica Zagrepčanka | PRESTANAK RADA |
25. | Ilica 239 | Kemboja | PROMJENA LOKACIJE |
ZAKLJUČAK
Ilica je glavna zagrebačka trgovačka, odnosno poslovna ulica. S obzirom na morfološki oblik koncentracije poslovnih djelatnosti, ona čini poslovnu zonu u obliku trake (ribbons).To znači da zonu čini glavna ulica i manje ulice okomite na nju. Ovakav oblik koncentracije nastaje spontano u ranijim fazama razvoja grada.
Čitavom dužinom Ilice uočljive su intenzivne promjene u poslovnim prostorima:
- zatvaranje prodavaonica zbog propasti poduzeća i nemogućnosti održavanja konkurentnosti na tržištu
- česta prenamjena poslovnih prostora zbog središnje lokacije zone i visokih cijena najamnine koja proizlazi iz atraktivnosti prostora
- preuređenje poslovnih prostora u skladu sa suvremenim trendovima uz napomenu da je česta pojava višegodišnjeg zatvaranja poslovnih prostora, posebice onih u vlasništvu grada, koja se prikazuje kao preuređenje, a ustvari se traži novi vlasnik (ili unajmitelj) poslovnog prostora
- promjena lokacije prodavaonica ovisno o koncentraciji tipova prodavaonica u pojedinim dijelovima grada
- povećanje učestalosti poslovnih prostora prema središtu grada što znači da je središte grada najatraktivnija zona za obavljanje trgovačke djelatnosti
LITERATURA
Vresk M.: Osnove urbane geografije, Školska knjiga, Zagreb 1990.
I ZA KRAJ …………. NEŠTO SASVIM SUBJEKTIVNO
Danijela i Anja :
” Mislim da se dućani zatvaraju zbog loše ekonomske situacije, a sve više ljudi nema novca da si priušte neke skupe dućane”
Božica i Irena:
” Dućani se u Hrvatskoj često zavaraju zbog loše gospodarske situacije. Mnogi ne plaćaju jedni drugima robu koju su naručili, a visoki su i porezi. Zbog toga trgovina za svoju robu drži previsoku cijenu pa građani imaju slabu kupovnu moć.”